Dio roditelja sarajevskih osnovnoškolaca ponovno je na nogama, ovog puta zbog ankete koju je profesorica engleskog jezika i studentica poslijediplomskog studija Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu u jednoj sarajevskoj osnovnoj školi dala svojim učenicima. Roditeljima su bila sporna pitanja poput “Koja su djeca najpismenija?”, “Koja djeca bi najbrže naučila svirati klavir?”, “Koga bi pozvao na svoju rođendansku zabavu?”, “S kim bi volio sjediti u autobusu na ekskurziji?”, “Za koga bi da ti bude momak/djevojka?” itd., dok su kao odgovori bile ponuđene sljedeće kategorije: Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Romi i Nijemci.
Uzbuđeni roditelji fotografirali su anketu i razdijelili je bh. medijima koji su pak u međusobnoj tabloidnoj utrci objavili fotografije i lansirali napad na dotičnu profesoricu bez temeljitog istraživanja teme. Neočekivano brza reakcija stigla je i iz jednog od 13 ministarstava koja pokrivaju obrazovanje u BiH, Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, koje se također ogradilo od ankete. Iz Ministarstva su kazali kako pitanja koja je profesorica dostavila Ministarstvu i na temelju kojih je izdana suglasnost za provođenje ankete u školama Kantona Sarajevo, nisu identična onima koja su doista provedena te je navodno u provedenoj anketi dodano pet spornih pitanja. Da li je to točno ili se radi o tome da Ministarstvo naknadno pere ruke od medijski napumpanog skandala, nije potvrđeno. Potvrđeno je tek to da se za ispunjavanje ove ankete trebala tražiti dozvola roditelja učenika, budući da se radi o maloljetnoj djeci. Da li je takva dozvola postojala, utvrdit će se naknadnim ispitivanjem.
U anketi je korištena metoda Bogardusove skale za mjerenje socijalne distance koja se koristi u istraživanjima socijalne psihologije. Skalom se određuje stupanj socijalnog razumijevanja, intimnosti i bliskosti među ljudima, a formirana je kao kontinuum koji polazi od bliskih, intimnih odnosa i završava s hladnim i neprijateljskim odnosima. Ona dakle mjeri dimenzije socijalne distance koja je definirana kao stupanj spremnosti pojedinca da prihvati određenu vrstu socijalnih odnosa sa tipičnim pripadnikom neke socijalne grupe, bilo da se radi o vjerskoj, rasnoj ili etničkoj podjeli. Stupanj socijalne distance je proporcionalan stupnju prihvaćanja negativnih stereotipa i predrasuda. Što su predrasude prihvaćenije, to je distanca veća.
Psiholozi naglašavaju da ova metoda samo mjeri socijalnu distancu, a ne utvrđuje je. Predrasude svih oblika, pogotovo etničke koje su kod djece u dobi od 7 godina već formirane, a koje su sporne u ovoj anketi, nisu urođene već se stječu odgojom i obrazovanjem. Distanciranje jedne etničke skupine prema drugoj dakle počinje već u najranijim danima osnovne škole, zbog čega je motiv provedbe ove ankete u podijeljenom Sarajevu shvatljiv.