Pokrajinska vlada smatra da je najavljeno gašenje privrednog društva “Elektrovojvodina” d.o.o. Novi Sad štetno po interese Autonomne pokrajine Vojvodine i interese njenih stanovnika. Pokrajinska vlada tražila je od Vlade Srbije još 2012. godine da se pri reorganizaciji Javnog poduzeća Elektroprivreda Srbije u rad stručnih timova uključe predstavnici Skupštine AP Vojvodine, Pokrajinske vlade i sindikalne organizacije. Tražilo se također i zadržavanje decentraliziranog sistema distribucije i njegovog upravljanja. Prijedlog je bio da Elektrovojvodina bude jedan od operatora za distribuciju električne energije. U Elektrovojvodini smatraju da kao poduzeće od strateškog značaja trebaju zadržati status privrednog društva.
Iz Pokrajinske vlade dodali su i kako je prema podacima iz 2014. godine Elektrovojvodina ostvarila dobit od 2,3 milijarde dinara (oko 19 milijuna eura), dok je Elektrodistribucija Beograd ostvarila najveći gubitak od svih privrednih društava za distribuciju električne energije u EPS-u, u iznosu od 3,4 milijarde dinara (odnosno 28 milijuna eura). Centralizacija elektrodistribucije uzrokovala bi smanjenje priljeva prihoda u javni proračun AP Vojvodine, te njenih gradova i općina, kao i smanjenje broja zaposlenih na području autonomne pokrajne. Centralizacija procesa nabave također bi uzrokovala smanjenje broja i opsega angažmana privrednih subjekata s područja AP Vojvodine te smanjenje investicija u elektroenergetsku infrastrukturu na području Vojvodine.
Vršitelj dužnosti direktora Elektroprivrede Srbije (EPS), Aleksandar Obradović kazao je kako se Elektrovojvodina neće ugasiti te da nema govora o ukidanju radnih mjesta ili oduzimanja imovine Elektrovojvodini, no također je i dodao da je Elektrovojvodina u stopostotnom vlasništvu EPS-a koji je pak u stopostotnom vlasništvu države Srbije.
U EPS-u potpisan novi kolektivni ugovor
Radnike pak najviše brine pitanje zadržavanja radnih mjesta. U januaru ove godine, nakon dva mjeseca pregovaranja u Ministarstvu rudarstva i energetike potpisan je posebni kolektivni ugovor za JP EPS, no sindikalisti naglašavaju da taj ugovor nije kompletan dok se ne odradi nova sistematizacija privrednog društva. Predsjednik Sindikata Kopova Kostolac, Jovica Tošković, kazao je tom prilikom da je bilo više spornih točaka: “Nama su najbitnija bila dva člana, čak bitnija od svih vezanih za finansijski deo. To su članovi 2 i 63, u kojima smo mi pokušali da učešćem sindikata u donošenju svih akata u EPS-u, kako bismo sprečili sve slabosti uočene u dosadašnjem funkcionisanju kompanije. Po članu 2 Posebnog kolektivnog ugovora reorganizaciju i sistematizaciju poslodavac ne može da radi bez učešća i saglasnosti sindikata. Prema članu 63 poslodavac ne može proglasiti višak zaposlenih dok ne potpiše sporazum sa sindikatom. Finansijska strana novog PKU je takođe bitna i ovaj ugovor je za poslodavca skuplji, a davanja prema zaposlenima su uvećana u iznosu od oko 5 milijardi dinara”, istakao je Tošković.
Ovim Kolektivnim ugovorom nivo prava radnika u velikoj je mjeri uvećan, a na čak 114 mjesta je poslodavac obavezan da u odlučivanje uključi sindikat. Također se pregovaralo oko toplog obroka i regresa, a dogovorena je i formula “koju će zaposleni videti na svom platnom listiću, po kojoj će kod većeg dela zaposlenih biti amortizovano oporezivanje“, dodao je Tošković. Ostalo je da se minuli rad računa samo u firmi u kojoj se radi, jer tako propisuje Zakon o radu, a to je bio jedini ustupak koji je sindikalni tim učinio u ovim pregovorima.
Zaposleni u EPS-u ipak su vrlo zabrinuti za svoj položaj. U trenutku kada budu usvojeni svi dokumenti, od 1. jula sva privredna društva u EPS-u prestat će postojati kao privredni subjekti. Od tada će postojati poduzeće EPS grupa, koje će osnovati svoje dvije firme kćeri – jedna je operater distributivnog sistema, a druga je EPS snabdijevanje. Svi proizvođači sa svojim službama ulaze u EPS grupu, koje će u početku imati oko 20 hiljada zaposlenih, no budućnost je neizvjesna. Plan Vlade Srbije je da se od jula 2016. godine EPS transformira u dioničko društvo. Sindikalci se pitaju koliko uopće vrijedi EPS te naglašavaju važnost transparentnosti ovih informacija koje su ključne ako se od EPS-a misli napraviti dioničko društvo. Tek tada će se saznati da li će biti “viška” radnika te što će se s eventualnim viškom radnika dogoditi u procesu restrukturiranja.