Čak 22 posto mladih do 24 godine u Bugarskoj spada u kategoriju onih koji ne rade i ne školuju se, javlja bugarska novinska agencija BTA. Podaci su to posljednjeg istraživanja Fonda Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) provedenog u rujnu prošle godine koje se bavilo nezaposlenošću mladih i preranim napuštanjem školovanja. Bugarska je trenutno na vrhu ljestvice zemalja Europske unije po ovom podatku.
Očekivano, među njima su neproporcionalno visoko zastupljeni pripadnici romske i turske zajednice te stanovnici sela i manjih gradova (više od dvije trećine). Taj podatak ujedno otkriva problem u strategiji borbe protiv nezaposlenosti mladih koju Bugarska namjerava provoditi uz potporu Europske unije. Strategija se naime temelji na pretvaranju zemlje u privlačan prostor za otvaranje call-centara i servisnih usluga u IT sektoru za kompanije koje posluju u Zapadnoj Europi.
Demografski gubici
To bi dakle u najboljem slučaju moglo doprinijeti razvoju nesigurnih (prekarnih) i slabo plaćenih poslova za već obrazovane urbane mlade, dok bi kategorije s najmanje prilika ostale jednako bez perspektive. Uz to, razlomljeni podaci pokazuju kako u ukupnom broju 11% mladih odustaje od školovanja prije osamnaeste, dok je 29% mladih nezaposleno. Dakle iako pri vrhu, Bugarska nije europski rekorder po nezaposlenosti mladih.
No razlozi za to daju malo povoda za optimizam. Od sredine devedesetih, Bugarska redovito bilježi najmanji broj rođene djece od početka mjerenja prije više od sto godina. U usporedbi sa sredinom osamdesetih, taj se broj posljednjih deset godina prepolovio. Usporedno s visokom emigracijom, negativni je prirodni priraštaj doveo do gubitka gotovo milijun i pol stanovnika između 1992. i 2011. godine, a prosječna dob se u periodu tranzicije povećala za gotovo 6 godina.