Udruga malih dioničara Aluminijaš koja okuplja većinu malih dioničara mostarskog Aluminija (oko 800 članova) u otvorenom pismu javnosti izrazila je duboko nezadovoljstvo radom aktualne uprave Aluminija kazavši kako za oporavak poslovanja tog poduzeća nije zaslužna uprava već je to rezultat globalnog rasta cijene aluminija (od 350$ po toni), zatim rasta tečaja američkog dolara u odnosu na euro za otprilike 30 posto te rasta premija na proizvode za preko 300 dolara po toni.
Od aktualne uprave Aluminija mali dioničari su očekivali da vrati proizvodnju sa 75 posto kapaciteta na 10 posto, da unaprijedi proizvodne parametre, poboljša radne uvjete i izbaci posrednike u prodaji aluminija čija prisutnost znatno diže cijenu ključnih sirovina te koji uzimaju ekstraprofit umjesto da je ostave firmi – što je bila ranija praksa. Iz Aluminijaša navode da se metal prodaje ispod tržišne cijene što je vidljivo i iz revizorskog izvješća neovisne revizorske kuće KPMG. Početkom mjeseca maja računi mostarskog Aluminija ponovno su završili u blokadi, te ukoliko se ne postigne dogovor s vjerovnicima, slijedi mu stečaj, predviđaju vanjski revizori.
Podsjetimo, KPMG-ova revizija poslovanja za 2013. i 2014. godinu potvrdila je prezaduženost i neprofitabilnost Aluminija. Zabilježen je gubitak od 75 milijuna konvertibilnih maraka, a firmi nedostaje i 111 milijuna KM za podmirenje obaveza od čega čak 60 milijuna otpada na račune za struju, dok ostatak duguju bankama i dobavljačima. Poduzeću također nedostaje 22 milijuna KM ulaganja u održavanje kapaciteta. No, kako izvještava Al Jazeera “unatoč svemu, radnici Aluminija su zadovoljni jer je poduzeće u odnosu na prošlu godinu smanjilo ukupna dugovanja za nekih 5 milijuna eura. Prvo tromjesečje ove godine završeno je nakon dugo vremena s dobiti većom od 2,5 milijuna eura. Plaće se isplaćuju redovno”.
Problematičan politički aspekt
Budućnost mostarskog Aluminija ne ovisi samo o poslovnim pokazateljima već je za njegovo održanje bitan i politički aspekt. Naime, oko aluminija se vode političko – nacionalna prepucavanja. Prema tim optužbama bošnjačka većina pokušava preuzeti Aluminij u cijelosti (trenutno Bošnjaci imaju dva člana NO-a), no to ne odgovara hrvatskim političarima jer je Aluminij navodno jedino mjesto zapošljavanja Hrvata u Mostaru koji čine i više od 90% zaposlenih, piše Poslovni.hr.
Zbog odgađanja rješavanja pitanja Aluminija i drugih firmi HDZ BH bojkotira sjednice Vlade FBH u kojoj sjedi kao koalicijski partner. Ova stranka traži smjene i restrukturiranje javnih poduzeća poput Eroneta, Aluminija i Elektroprivredi Hrvatske Zajednice Herceg Bosne.
Aluminij Mostar je dioničko društvo za proizvodnju aluminija s glavnim sjedištem u Mostaru (kotlina Bišće polje). Trenutno zapošljava oko 850 radnika. Firma se sastoji od tri postrojenja: Anode, Ljevaonice i Elektrolize ( od ukupno 256 ćelija). Pogoni imaju kapacitet za proizvodnju oko 200.000 tona aluminija za anode. Mostarski aluminij proizvodi anode raznih veličina, trupce koje se upotrebljavaju kao cijevi, električne provodnike, blokove za dalju proizvodnju kao limove, trake, folije, ingote i žicu. Promjenama u poduzeću nastalima 2006. godine 44 posto dionica pripalo je Federaciji BiH, 44% prijašnjim i sadašnjim radnicima, a ostalih 12% Republici Hrvatskoj.