Specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda za adekvatne uvjete stanovanja Leilani Farha izrazila je zabrinutost zbog činjenice da većinu programa socijalnog stanovanja u Srbiji financira Europska unija, konstatiravši kako to nije održivo rješenje. Farha je također izrazila zabrinutost zbog porasta broja beskućnika. No, pozitivne vijesti su da Srbija planira zatvaranje izbjegličkih centara jer su osigurana sredstva za zbrinjavanje svih njihovih korisnika. Farha je u službenoj posjeti Beogradu gdje je razgovarala sa članovima Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva, zatim Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova te Odbora za prostorno planiranje, saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije, pri Narodnoj skupštini. Tom je prilikom također kazala kako je zabrinjavajuć i porast broja beskućnika u Srbiji usprkos tome što u Srbiji postoje kvalitetni programi socijalnog stanovanja, no naglasila je kako i tu ima prostora za poboljšanje.
Porast broja beskućnika koji bilježi Srbija nije specifično srpski fenomen već se isti trendovi bilježe diljem Europe ali također i u Sjedinjenim Američkim Državama. Ekonomska kriza, gašenje radnih mjesta, deložacije, urušavanje socijalne države uzroci su ovih globalnih trendova. Prema istraživanju Housing centra, najčešći razlozi rasta beskućništva su privatizacija stanovanja, rast cijena nekretnina, gubitak radnih mjesta, deložacije, itd. U Srbiji su u 2014. godini centri za socijalni rad registrirali 44,3 posto beskućnika više nego godinu dana ranije, dok se istovremeno prema nekim procjenama broj ljudi koji žive u uvjetima što ih se prema europskim kriterijima može smatrati beskućništvom kreće na oko 800 do 900 tisuća.
Srbija ima i specifičan problem nezbrinutosti 5000 vojnih lica koje sa svojim obiteljima i već duži niz godina žive u uvjetima beskućništva, od čega 3500 ljudi i dalje živi u kasarnama. Riziku od rasta broja beskućnika doprinosi i visok postotak siromaštva kao i ljudi koji žive na granici siromaštva. U Srbiji se prošle godine 7 posto ljudi (oko pola milijuna) nalazilo ispod apsolutne linije siromaštva, a još je 18 posto ljudi bilo u visokom riziku da se nađu u toj populaciji.