Rumunjski su parlamentarni zastupnici u srijedu izglasali dvostruko povećanje iznosa dječjeg doplatka. Odluka je donijeta jednoglasno, a opozicija je – neuobičajeno u zemlji u kojoj se stranački konflikti često manifestiraju kroz optužbe za korupciju i uhićenja – vladin prijedlog nazvala “odličnim”. Unatoč općem entuzijazmu među političarima, razumljivom u periodu uoči parlamentarnih izbora sljedeće godine, vjerojatno je da će oduševljenje među roditeljima biti nešto slabije: i nakon dvostrukog povećanja, naknada po djetetu iznosi nešto manje od 19 eura. Svakako nedovoljno da “potakne rast stanovništva” što je proklamirani cilj ove odluke. I nakon povećanja, Rumunjska ima najmanji iznos doplatka u Uniji, čak i kad se u obzir uzmu niži troškovi života.
Osim toga, još uvijek je nepoznato odakle će se financirati povećanje s obzirom da u proračunu nije predviđen ovaj iznos. Nakon jednoglasnog izglasavanja na prijedlog zastupnice vladajuće većine, Vlada je sada prisiljena od parlamenta tražiti i dodatna sredstva za povećane doplatke. Procjene potrebnih sredstava za oko 3 i pol milijuna djece kreću se oko 650 milijuna eura mjesečno. No unatoč znatnom opterećenju za proračun, malo je izgledno kako će povećanje doprinijeti rješavanju rumunjske demografske krize i to ne samo zbog niskog iznosa po djetetu. Naime, od početka tranzicijskog perioda, broj stanovnika Rumunjske se smanjio za više od tri milijuna, osobito zbog emigracije nakon ulaska ove zemlje u Uniju.
Iako je dramatično povećanje socijalne nesigurnosti znatno smanjilo natalitet i povećalo mortalitet rumunjskih stanovnika, ova se zemlja suočava i sa puno ozbiljnijim problemom, koji su izglasavanjem povećanja doplatka i vlast i opozicija odlučili ignorirati. Preko milijun ljudi porijeklom iz Rumunjske živi u Španjolskoj, a oko 750 tisuća u Njemačkoj i još toliko u Italiji. Gotovo cjelokupnu “novu dijasporu”, čiji se ukupni broj procjenjuje na oko 3 milijuna ljudi, čine mlađi ljudi, radno aktivni i u fertilnoj dobi. Na njihov kontinuirani odlazak teško da će utjecati sitni predizborni politički potezi, prije svega zato što je on posljedica neravnomjernih odnosa između Rumunjske i zemalja tzv. europskog centra koje promašene tranzicijske politike nastavljaju poticati.