Kuća ljudskih prava u četvrtak je predstavila Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2014. godinu pri čemu je istaknuto kako sve veći broj ljudi ulazi u zonu apsolutnog siromaštva, dok adekvatnih rješenja nema na vidiku. Usprkos činjenici što je Hrvatska Ustavom definirana kao socijalna država, kazala je Milana Romić iz Centra za mirovne studije, zemlja “sve više tone u zonu nejednakosti, isključivosti i diskriminacije”. Pritom iz našeg diskursa i ponašanja sve više nestaju pojmovi poput “solidarnosti, radničkih prava i jednakosti”. No, osim standardno ranjivih skupina poput invalida, nacionalnih i ostalih manjina te žena, događa se i porast novih ranjivih skupina – zaposlenih koji ne dobivaju plaću, djece i mladih te dužnika raznih kredita. Najporaznije je međutim, istaknula je Romić, rastuće siromaštvo djece.
Istraživanje na ovu temu proveo je nedavno UNICEF, a ono je obuhvatilo period od 2008. do 2012. i bavilo se položajem djece i mladih u 41 razvijenoj zemlji. Prema rezultatima tog istraživanja u Hrvatskoj se postotak djece što žive ispod granice siromaštva u četiri promatrane godine povećao sa 15,1 na 27,6 posto. Hrvatska se pritom, zajedno sa Grčkom i Španjolskom našla među nekoliko zemalja koje bilježe najveće pogoršanje socijalnog položaja djece. Iste ove zemlje također bilježe i najveći postotak nezaposlenosti mladih osoba u dobi od 15 – 24 godine. Drugo, slično, UNICEF-ovo istraživanje, ono o Siromaštvu i materijalnoj dobrobiti predškolske djece u RH također bilježi pogoršanje socijalnog položaja djece i mladih. Prema rezultatima ovog istraživanja, 65% djece iz siromašnih obitelji živi na selu; 68% obitelji korisnika socijalne pomoći s djecom predškolske dobi nedostaje novca za hranu; 62% djece predškolske dobi iz siromašnih obitelji na selu i 39% u gradu ne idu u vrtić jer im ga roditelji ne mogu platiti; 47% djece iz siromašnih obitelji na selu nema vlastiti krevet i jedna četvrtina siromašne djece predškolske dobi živi u kućanstvima u kojima nitko nije zaposlen. Prema podacima Eurostata u HR je u 2012. godini 20,5% djece (oko 52.000) mlađe od 6 godina živjelo ispod praga relativnog siromaštva.
No, podaci Državnog zavoda za statistiku kazuju nešto drugačiju priču. Prema njima u 2013. godini (službeni podaci o siromaštvu za 2014. godinu još uvijek nisu dostupni) stopa rizika od siromaštva pada pa je te godine iznosila 19,5 posto što je za jedan postotni bod niže nego 2012. godine (20,5 posto). DZS definiciju granice siromaštva preuzima od Statističkog ureda Europske Unije EUROSTAT-a koja kao granicu siromaštva određuje 60 posto medijana nacionalnog dohotka. Kako zbog dugotrajne krize mnoge društvene skupine raspolažu manjim dohotkom, linija siromaštva izražena u kunama u 2013. godini niža je u odnosu na 2012. godinu. Stoga je granica siromaštva u Hrvatskoj u 2012. na godišnjoj razini iznosila 24.000 kuna za kućanstvo kojeg čini jedna osoba, odnosno 50.400 kuna za četveročlano kućanstvo, dok su ti brojevi u 2013. godini bili niži te su za jednočlano kućanstvo iznosili 22.916 kuna, a za četveročlano 48.124 kune.
Ovakvi rezultati pokazuju kako se kao pokazatelji stvarnog siromaštva ne mogu uzimati statistike EUROSTAT-a, pa time ni podaci DZS-a, jer ne odgovaraju promjenama u stvarnom životnom standardu ljudi.