U Republici Srbiji od ponedjeljka 1. juna počinje primjena Zakona o predžetvenom finansiranju koji bi trebao omogućiti poljoprivrednicima “lakši” pristup financijama uz davanje budućeg uroda kao zaloga.
Razlika novog i starog zakona o financiranju poljoprivrede leži u metodi osiguravanja kredita. Stari zakon predviđao je hipotekarni zalog nad poljoprivrednim dobrom dok novi podrazumijeva zalog nad budućom poljoprivrednim urodom. Korisnici predžetvenog financiranja mogu biti fizičke i pravne osobe te poduzetnici, a svatko od njih, prema zakonu, može imati ulogu dužnika i vjerovnika.
Kako pišu srpski mediji, Srbija je prva zemlja u Evropi u kojoj će se primjenjivati ovakav zakon. Brazil je bio prva zemlja na svijetu koja je uvela Zakon o predžetvenom financiranju 1994. godine i do sada kroz taj sistem obezbeđeno gotovo 50 milijardi dolara za financiranje poljoprivredne proizvodnje u toj zemlji. Sistem predžetvenog finansiranja trenutno se uvodi u Rusiji, Bugarskoj i Ukrajini.
Glavna karakteristika Zakona o predžetvenom financiranju jest prebacivanje financiranja poljoprivredne proizvodnje sa javnog na privatni sektor, što je sasvim u skladu s dugogodišnjim smanjivanjem poticaja za poljoprivredu.
Poljoprivrednici neosigurani
Poljoprivrednici nisu dobro dočekali novi zakon, no ni ne očekuju da će on zaživjeti u praksi. Kako pišu Agro vesti, kao što nije zaživio ni Kompenzacioni fond gdje je roba bila u silosima i gdje su garancije za tu robu bile postojeće, kako očekivati da će zaživjeti model u kojem se garantira za neobrane urode koji su još na poljima. Za njih ne postoje garancije da neće biti uništeni elementarnim nepogodama, stoga se postavlja pitanje kako će se izdavati osiguranja za takve urode kojima prijete poplave, suše i sl.
Poljoprivrednike je također strah da će ovaj zakon ići na korist krupnim prerađivačkim kompanijama, a ne poljoprivrednicima. Poljoprivrednici smatraju da zakon ne sprječava praksu iz ranijih godina kada su prerađivači od poljoprivrednika preuzimali robu, a nisu je plaćali, već je čak zabilježen i veći broj slučajeva odlaska prerađivača u stečaj pri čemu se poljoprivrednici ne bi uopće uspjeli naplatiti.
Prema mišljenju sekretara Udruženja za poljoprivredu Privredne komore Vojvodine, Đorđa Bugarina, konačna verzija ide na štetu poljoprivrednika: “Ovaj Zakon praktično daje mogućnost poveriocu da u vansudskom postupku izvrši prodaju imovine dužnika, ako ovaj nije izmirio obaveze iz tog ugovora prema njemu, pa šta više, dozvoljava poveriocu da angažuje policiju da asistira tom vansudskom prodajom. Poverilac čak u roku od jednog dana može da aktivira hipoteku, ne dokazujući pri tome da li je dužnik izmirio obavezu”.
Još jedna od posljedica prebacivanja financiranja poljoprivrede sa javnih sredstava na privatna već je vidljiva, pišu Agro vesti: “Ono što je već sada evidentno, je da smanjena ulaganja u biljnu proizvodnju, a pre svega seme, đubrivo, pesticide pa i mašinske operacije, daju svoje rezultate. Uprkos napretku nauke, prosečni prinosi najznačajnijih ratarskih kultura su nam kao pre četvrt veka.” U konačnici, hoće li ovaj zakon zaživjeti ili ne ovisit će o bankama i o njihovom interesu za ulaganje u pojedine aspekte poljoprivrede. Što će to značiti za proizvodnju hrane, a što za poljoprivrednike, tek će se vidjeti.
Srbija se i ovim zakonom pokazuje zemljom podložnom za provođenje najradikalnijih neoliberalnih eksperimenata.