Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz odgodio je u utorak glasanje o preporukama Europskoj komisiji za pregovore o sporazumu kojem je na hrvatskom jeziku službeno ime “Partnerstvo za transatlantsku trgovinu i ulaganja”, no radi se o procesu pregovaranja o slobodnoj trgovini između Europske unije i Sjedinjenih Država (TTIP). Glasanje je odgođeno zbog izrazito velikog broja amandmana – priloženo je gotovo 900 amandmana – piše internet portal VoteWatch koji nadgleda glasanja o TTIP-u. Ovih 900 amandmana priložili su parlamentarni odbori, dok su političke grupacije na samoj raspravi priložile dodatnih 200 amandmana. Zbog tako visokog ukupnog broja amandmana Schulz je iskoristio mogućnost koju mu pruža poslovnik – odgađanje glasanja u slučaju prevelikog broja amandmana.
Visok broj amandmana povećao je neizvjesnost ishoda jedne od najvažnijih vrućih tema koju Europska unija trenutno ima na stolu. Premda Europski parlament nije službeno uključen u pregovore o TTIP-u, Europska komisija zakonski je obavezna prosljeđivati sve informacije Parlamentu koji u konačnici ima moć odbiti finalizirani sporazum. Tu je opciju Parlament već koristio, primjerice u slučaju Trgovinskog sporazuma protiv krivotvorenja ACTA-e. Takve se opcije koriste u slučajevima kada se većina zastupnika protivi sadržaju sporazuma ili kada se radi o niskoj transparentnosti samog procesa pregovaranja. Prije konačnog ratifikacijskog glasanja, Parlament obično više puta glasa o neobvezujućim rezolucijama u kojima se kristaliziraju pozicije – koja su područja potpuno neprihvatljiva i u potpunosti se odbijaju, a kojima se može dodatno raspravljati.
TTIP je pokrenuo lobističku aktivnost bez presedana, piše VoteWatch, a putem paneuropske STOP TTIP inicijative u zaustavljanje ovog, prema mišljenju mnogih, štetnog sporazuma uključili su se i građani te je inicijativu za zaustavljanje sporazuma dosad potpisalo preko dva milijuna stanovnika EU.
U ovoj fazi glasanja jedan od spornijih amandmana bio je tzv. ISDS – mehanizam za rješavanje sporova između privatnih investitora i država. Što se parlamentarne partije nalaze više lijevo na političkom spektru Europskog parlamenta, to se više protive amandmanu uz objašnjenje kako potkopava pravo države da regulira odnose države, investitora i građana (sudstvo), nasuprot tome, desne partije, koje se zalažu za što manju ulogu države u regulaciji odnosa između građana, države i privatnih korporacija, amandman smatraju prihvatljivim. Sporni ISDS amandman omogućio bi velikim korporacijama da zaobiđu sudove država članica u slučajevima kada podižu tužbe jer smatraju da su im ugrožene investicije. Koalicija stranaka lijevo od centra uvjetuje svoju potporu TTIP-u odbacivanjem ovog amandmana, dok najljevija parlamentarna koalicija GUE/NGL traži suspenziju pregovora. Europska pučka stranka, dio koje je i HDZ slaže se sa reformom mehanizma, ali ne podržava zahtjev za njegovo ukidanje.
Iz opisanoga, može se zaključiti da se omjeri snaga za i protiv TTIP-a postupno mijenjaju, no krajnji ishod, kako je već naglašeno, i dalje je neizvjestan. Inicijativu za zaustavljanje ovog sporazuma može se potpisati na ovome linku. Tajnost teksta spornog sporazuma već je dugo kontroverza u javnosti, no nedavno je Wikileaks ponudio 100.000 dolara onima koji hakiraju dokument i javno ga objave. Rezultati su brzo polučeni te su dijelovi dokumenta postali javno dostupni na engleskom jeziku na stranicama Wikileaksa. S obzirom na kontroverze koje ovaj sporazum izaziva u javnosti, na izrazito visoke stupnjeve netransparentnosti i tajnosti procesa pregovaranja o njegovu sadržaju, ali i neprihvatljivosti onoga dijela sadržaja koji je dosad izišao u javnost, izjava hrvatskog ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine kako je strah od TTIP-a iracionalan, makar se ona i odnosila samo na dijelove koji se tiču GMO-a izrazito je javno neodgovorna, tim više ako se zna da su međunarodni sporazumi koje neka zemlja potpiše nadređeni nacionalnom zakonodavstvu te da su pregovaračke sposobnosti Hrvatske u srazu sa moćnijim zemljama izrazito niske.