Socioekonomski status obitelji ograničen nepostojanjem mogućnosti i izbora s kojim se suočavaju mnoge obitelji koje žive u siromaštvu, značajno utječe na razvoj djece, na njihovo zdravlje, obrazovanje, kognitivni napredak te opću dobrobit, teza je razrađena u UNICEF-ovoj publikaciji koja se bavi siromaštvom predškolske djece u Hrvatskoj.
Istraživanja pokazuju kako se ulaganja u kvalitetne programe ranog razvoja djece mogu premostiti negativni učinci siromaštva na razvoj djeteta, a ulaganja u ranom djetinjstvu jedna su od najisplativijih investicija za koje se društvo može odlučiti, stoji u ovoj publikaciji. Kad se radi o siromaštvu djece, siromaštvo se ne može svesti samo na nedostatak novca, već je bitno u obzir uzeti i dostupnost zdravstvene njege te brigu o stanovanju, sigurnosti i drugim uslugama.
Među ostalim posljedicama, istraživanja pokazuju da siromaštvo u ranom djetinjstvu negativno utječe na kasnija obrazovna i akademska postignuća. Djeca iz siromašnih obitelji često su nepripremljena ili slabo pripremljena za školu (imaju slabije razvijene matematičke vještine i vještine čitanja te češće probleme povezane s učenjem). Siromaštvo utječe na intelektualni razvoj i obrazovna postignuća djece više indirektno nego direktno.
Osim što život u siromaštvu negativno utječe na razvoj tijekom predškolske ili školske dobi, iskustva siromaštva iz ranog djetinjstva povezana su s nepovoljnim ishodima u odrasloj dobi. Oni koji su živjeli u dugotrajnom siromaštvu kao djeca imaju i veću vjerojatnost biti siromašni kao odrasli ljudi. Posljedice siromaštva su dalekosežne: otežan pristup tržištu rada, dugotrajnija nezaposlenost, niže zarade, manje produktivan život…
Konzervativna procjena
Relativna linija siromaštva u EU računa se na nacionalnoj razini svake zemlje članice, a definirana je kao 60 posto medijana nacionalnog dohotka. Osobe s primanjima nižima od ovih smatraju se osobama u riziku od siromaštva. Prema ovako postavljenim omeđenjima, u Hrvatskoj je u riziku od siromaštva jedno predškolsko dijete koje živi s jednim roditeljom s primanjima od 2483 kune. U slučaju kad jedan roditelj brine o dvoje djece, granica rizika siromaštva iznosi 3055 kuna. Dva roditelja s dvoje djece moraju imati minimalna primanja od 4.010 kuna kako bi izbjegli granicu siromaštva. Međutim, da je i ovako postavljena granica siromaštva izrazito nisko postavljena, pokazuju i posljednji dostupni podaci za prosječnu mjesečnu potrošačku, odnosno sindikalnu košaricu iz 2013. godine. Podaci za 2015. godinu nisu dostupni, a prema ovima iz 2013. prosječna četveročlana obitelj u Hrvatskoj mjesečno u prosjeku ostvari 7.830 kuna prihoda, dok joj je za sve životne potrebe i troškove potrebno u prosjeku 11.130 kuna, dakle 3.300 kuna više od ostvarenih prihoda.
Ako se uzme u obzir da ni prosječna četveročlana obitelj ne ostvaruje dovoljno prihoda za pokrivanje svih mjesečnih troškova, može se zaključiti da je granica siromaštva izrazito konzervativno postavljena te da se ne radi zapravo o granici siromaštva, već o pravom siromaštvu. Olakšati roditeljima zapošljavanje, povećati dostupnost vrtića, zdravstvenih i socijalnih usluga, osigurati odgovarajuće stambene uvjete obiteljima s djecom te razvijati sustav novčanih naknada za djecu i obitelji u riziku od siromaštva samo su neke od preporuka stručnjaka iz UNICEF-ova istraživanja „Siromaštvo i dobrobit djece predškolske dobi u Hrvatskoj”.