Po stopi samoubojstava te dijagnosticirane depresije, Rumunjska je visoko iznad europskog prosjeka, objavila je nedavno rumunjska Udruga za psihijatriju. No natprosječne stope osobito su visoke kada se radi o mladoj populaciji, osobito onoj između 15 i 19 godina u kojoj je stopa nezaposlenosti i pedeset posto viša od one na razini Europske unije. Klinička depresija je tako drugi najčešći medicinski uzrok nesposobnosti za rad ili školovanje. Istraživanje koje je 2013. godine provela gradska uprava Bukurešta, pokazalo je kako se čak 40% stanovnika tog grada tijekom nekoliko mjeseci prije ispitivanja “osjećalo depresivno”.
Rumunjski psiholozi i psihijatri također upozoravaju kako većina depresija ostaje nedijagnosticirano. Rumunjska novinarka specijalizirana za zdravstvena pitanja Emilia Chiscop situaciju dovodi izravno u vezu sa malim budžetskim izdvajanjima za mentalno zdravlje (Rumunjska je među posljednje tri zemlje po sredstvima predviđenima po stanovniku). Osim nedovoljnih izdvajanja općenito, također je prevelik naglasak na hospitalizaciji i medikamentima, a nedovoljan na prevenciji i nadgledanju pacijenata izvan bolnica. Paralelno s linearnim “kriznim” rezanjima, i neracionalna alokacija sredstava unutar sustava otežava kvalitetno nošenje s problemom.
No dok sanacija problema kaska, uzroci depresivnih poremećaja i samoubojstava eskaliraju. Prema psihologinji Mihaeli Sarbu, visoka nezaposlenost, osobito mladih, veliki društveni pritisak za posjedovanjem skupocjene robe, odnosno oznaka klasnog statusa, kao i traume povezane s migracijama, odnosno izostanak roditelja (na privremenom radu u inozemstvu) tijekom odrastanja, spadaju među ključne poticaje u razvoju depresije mladih. Nezaposlene osobe, osobito muškarci, gotovo su tri puta više izloženi riziku od samoubojstva od zaposlenih osoba. Nezaposlenost mladih u Rumunjskoj je oko 25%, a procjenjuje se kako je oko 3 milijuna rumunjskih državljana na “privremenom” radu u zemljama zapadne Europe.