Biltenova ljetna shema traje u periodu godišnjih odmora kada umjesto uobičajenog rasporeda od jedne teme i tri vijesti svakog radnog dana, objavljujemo tri teme tjedno i to zaokruženo u tjednom ritmu. Ove godine ljetnu shemu započinjemo serijom tekstova o nesigurnim oblicima rada na Balkanu. U razdoblju od 13. do 24. jula, objavit ćemo ukupno šest tekstova na ovu temu. Prvi je objavljen tekst Juraja Katalenca u kojem se daje kratki općeniti uvid u to o čemu točno pričamo kad govorimo o nesigurnim oblicima rada. Oni podrazumijevaju povremene, privremene, nepune, prekarne, frilenserske, atipične, agencijske, autorske i “mini” poslove. U tekstu Andree Milat fokus je stavljen na logiku poslovanja Agencija za privremeno zapošljavanje radnika i kontradikcije između onoga što političari i poslodavci naglašavaju kao prednosti agencijskog rada te prakse koju žive agencijski radnici. Naglašava se da se nedorečenošću zakonskih odredbi otvara prostor za manipulaciju radnim pravima, uvjetima rada i obavezama agencijskih radnika. Treći tekst Andreje Gregorine bavi se borbom kabinskog osoblja u nacionalnom avioprijevozniku Croatia Airlinesu. Njihov je slučaj ilustrativan primjer uspješnog sindikalnog organiziranja agencijskih radnika.
Drugi tjedan započinjemo tekstom Aneja Korsike u kojem se razmatra kratka tranzicijska povijest nesigurnih oblika rada u Sloveniji kao i pokušaji borbe protiv različitih modela njihove implementacije. U tom kontekstu autor nastoji izdvojiti i analizirati ideološke i institucionalne prepreke organiziranja radnika zaposlenih u nesigurnim uvjetima. Georgi Medarov će na primjeru Bugarske objasniti kako dugotrajne mjere štednje utječu na povećanje nesigurnih oblika rada. Istaknut će da povećanje autsorsanja i nesigurnih oblika rada nije organski i prirodni razvoj odnosa između rada i kapitala, kao što nije ni rezultat inovacija i globalizacije već je indikator (ne)ravnoteže suprotstavljenih društvenih snaga. Posljednji iz ovog temata je tekst iz Makedonije autorice Marije Baševske koja navodi primjere sektora posebno izloženih povećanju postotka nesigurnih oblika rada, a posebno upozorava i na izraženi rodni aspekt ovog procesa jer se ni Makedonija ne razlikuje od ostalih zemalja po izloženosti žena sve atipičnijim oblicima rada.