Rumunjski zavod za zapošljavanje objavio je prije nekoliko dana kako uskoro započinje veliku i ambicioznu kampanju usmjerenu prema stanovništvu starijem od 55 godina. Kampanja će se bazirati prije svega na promociji “koncepta aktivnog starenja” što je fraza koja bi trebala označivati veću zaposlenost populacije starije dobi. Uz parolu “Budite aktivni u svakoj dobi”, posuđenu iz wellness industrije, zavod za zapošljavanje će kroz sljedećih 18 mjeseci emitirati spotove na televiziji, internetskim stranicama i radiju, štampati brošure i letke, postavljati bilborde i organizirati motivacijska predavanja.
Propagandna kampanja u nešto slabijem intenzitetu već traje, a do sad se sastojala uglavnom od objavljivanja priča iz američkih medija na engleskom jeziku o uspješnim “starijim građanima”, poput primjerice globalnih filmskih zvijezda. Tako nam sa internetskih stranica kampanje Al Pacino poručuje kako “nema smisla odustajati”, a devedesetdvogodišnja majstorica joge objašnjava tajne dugovječnosti. Ovaj neobičan i svakako inovativan pristup nezaposlenosti na europskoj periferiji potpisuju dvije “konzalting” agencije koje su se do sad, prema podacima na njihovim stranicama, bavile isključivo razvojem kompjuterskih aplikacija za razonodu.
U službenoj objavi stoji kako je cilj kampanje “podizanje svijesti o važnosti koncepta aktivnog starenja među klijentima zavoda za zapošljavanje”, a osmišljena je na temelju “istraživanja javnog mnijenja i antropološkim studijama o kulturnim problemima slabog uključivanja osoba starije dobi u tržište rada”. Ne čudi stoga što će se kampanja koja nije uzimala u obzir strukturne ekonomske uzroke nezaposlenosti, i koju je zavod za zapošljavanje autsorsao “konzalting” firmi, problemu nije znala pristupiti osim kroz podizanje brand awarenessa i self-help fraze. Naposljetku, država koja je sama sebi oduzela pravo da provodi socijalne i razvojne politike ni ne može učiniti puno više.
No kako država ne bi bila sasvim isključena iz ove priče, spomenimo kako se projekt financira iz rumunjskog državnog proračuna i Europskog socijalnog fonda, a u njega će se utrošiti oko 10 milijuna leja, odnosno oko 2,25 milijuna eura.