Hrvatska narodna banka objavila je početkom tjedna izvještaj o strukturi i udjelima tzv. loših kredita, odnosno djelomično ili potpuno nenadoknadivih kredita. Od ukupno 278,1 milijardi kuna vrijednosti plasiranih kredita, 48,1 milijardu kuna spada u kategoriju loših ili nenaplativih kredita, ili u postocima – 17,3%. U odnosu na kraj prošle godine udio loših kredita porastao je za 354 milijuna kuna čime se je u ukupnoj kreditnoj masi taj udio narastao za o,24%. U odnosu na prvi ovogodišnji kvartal zastupljenost loših kredita porasla je za 0,16%, no sam iznos (djelomično) nenadoknadivih kredita umanjen za 364 milijuna kredita. Rast postotnog udjela loših kredita unatoč izraženom smanjenju njihova apsolutnog iznosa svjedoči interesantnom podatku o nezanemarivom padu kreditne aktivnosti banaka. Pri čemu je taj pad ponešto osjetniji u slučaju države i poduzeća nego stanovništva.
U strukturi loših kredita i dalje dominiraju poduzeća. Udio nenaplativih kredita poduzećima iznosi 32,3 milijarde kuna od ukupno 104,8 milijardi kuna plasiranih u taj sektor, ili 30,86%. Kad su u pitanju krediti stanovništvu, od ukupno 123,6 milijuna kuna (indikativno je za strukturu ekonomije da je više kredita plasiranih stanovništvu nego poduzećima) problema s naplatom ima na razini od 15 milijardi kuna, odnosno 12,1%. Gotovo polovica kredita stanovništvu odnosi se na stambene kredite i razina njihove nenaplativosti iznosi 9,56%. Najveći problem s naplatom prisutan je kod hipotekarnih kredita i u postocima iznosi 34,8%, dok i relativno visoku razinu nenaplativosti možemo pronaći i u sferi kredita preko kreditnih kartica, tj. prekoračenjima po transakcijskim računima i penje se na 12,8%. Također, prema valutnoj strukturi, očekivano najviše problema s naplatom javlja se kod kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima, i kod poduzeća i kod stanovništva. Iako je stanovništvo puno veći korisnik takvog tipa kredita, udio (djelomično) nenadoknadivih plasiranih poduzećima iznosi gotovo 70%, dok u slučaju građana taj udjel iznosi 16,22%. I u slučaju kunskih kredita bez valutne klauzule javlja se iznadprosječna nenaplativost, dok su najrasprostranjeniji i “najsigurniji” krediti s valutnom klauzulom u eurima.