Europski parlament u četvrtak je prihvatio rezoluciju o izbjeglicama s planom prihvata i raspodjele 160.000 izbjeglica u zemljama članicama. Rezolucija podrazumijeva i promjenu postojećih pravila, odnosno podupire najavu Komisije o implementaciji trajnog mehanizma za hitni premještaj izbjeglica koji bi se aktivirao u kriznim situacijama i u okviru kojeg se uzima u obzir broj izbjeglica koje se nalaze u određenoj državi članici. Ova se mjera primarno odnosi na Grčku, Italiju i Mađarsku, a pri njenoj provedbi parlament “velikodušno” u obzir uzima i želje izbjeglica “u situacijama kada to bude moguće”.
Rezolucijom se od Komisije zahtijeva promjena Dablinske uredbe u koju bi se uvrstio “trajni obvezujući sustav raspodjele tražitelja azila među 28 država članica po pravednom ključu za obveznu raspodjelu, vodeći pritom računa o mogućnostima integracije te potrebama i posebnim okolnostima samih tražitelja azila”. Apelira se na Komisiju da u proračunu za 2016. godinu osigura veća financijska sredstva za provedbu azila te da se državama članicama osiguraju sredstva potrebna za prihvat i integraciju izbjeglica. Od Komisije se traži i da se pobrine da sve zemlje članice koriste mehanizme zajedničkog europskog sustava azila, ali i da se provode mjere koje zabranjuju protjerivanje izbjeglica.
Rezolucijom se podsjeća i na to da su migracije globalna i složena pojava koja zahtijeva dugoročan pristup za rješavanje njenih uzroka poput siromaštva, nejednakosti, klimatskih promjena, oružanih sukoba itd, te se apelira na Komisiju i Vijeće da na sastanku koji će se održati u Valleti u studenom naglasak stave upravo na uzroke migracija te da se ovi problemi rješavaju na razini Unije. Parlament također od Komisije traži i dosljednost u provođenju ovih politika.
Hrvatska prihvaća kvotu koju joj je odredila EU te će primiti ukupno 1614 izbjeglica koje će biti smještene u Kutini i Dugavama (dio Zagreba u kojem se nalazi “hotel” kapaciteta 600 ljudi predviđen za prihvat azilanata i izbjeglica). Nakon prihvata izbjeglica, kreće integracija onih koji odluče ostati u Hrvatskoj. Njima će se omogućiti smještaj u praznim državnim stanovima, osiguravanje prehrane te će potom započeti s učenjem hrvatskog jezika, a ukoliko su zapošljivi u kojem od deficitarnih zanimanja postoji i mogućnost zapošljavanja.