Predstavnici bugarskih udruga “poslodavaca” prema nedavnom dogovoru s vladom sudjelovat će u upravljanju državnim energetskim kompanijama i regulatornim tijelima. Najnoviji je to rasplet dugogodišnjeg problema vezanog uz elektrodistribuciju u toj zemlji. Naime, bugarski je elektrosustav privatiziran sredinom 2000-ih tako da je zemlja podijeljena na tri sektora te je u svakom od njih jednoj od tri stranih kompanija (češki Energo-Pro i ČEZ, te austrijski EVN) dan zakonski monopol. Sloboda određivanja cijena omogućila je tim kompanijama da napuhavanjem računa za bugarske korisnike financiraju svoje investicije u drugim zemljama u periodu kada su se snažno širile na području Balkana.
Snažan rast cijena doveo je 2013. godine prvo do niza samoubojstava, a zatim i do masovnih prosvjeda koji su uzrokovali pad vlade. Tada je državna Komisija za energetsku i vodnu regulaciju (KEVR) uvela ograničenja na visinu cijene struje što je privremeno smirilo situaciju, no tvrtke monopolisti žalili su se na na taj potez tvrdeći da im država ograničava profite. Nakon tužbi monopolista protiv države na Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova, KEVR je pokušao osmisliti “kompromisno” rješenje, prema kojem bi se profiti monopolista umjereno uvećali na štetu jednim dijelom potrošača, a drugim dijelom na štetu državne kompanije koja prodaje struju privatnim distributerima.
No kako bi se izbjegao bankrot državnog poduzeća i ograničio rast cijena za potrošače, cijena struje znatnije je povećana poslovnim korisnicima. Tom su se potezu energično suprotstavili “poslodavci” tvrdeći kako je riječ o napadu na tržišnu privredu od strane “energetske mafije” misleći pri tom na KEVR, a ne na strane monopoliste. Pritisak poslodavaca je naposljetku urodio plodom, pa će uloga “poslodavaca” u državnoj kompaniji biti da svojim poslovnim iskustvom pomognu u “racionalizaciji troškova”, a njihovo sudjelovanje u KEVR-u bi, zajedno s najavljenim novim zakonom, trebalo spriječiti “privilegirane cijene”, odnosno potpuno izjednačiti cijenu struje koju plaćaju poduzeća i privatni potrošači.
Nakon predaje monopolističke pozicije privatnim kompanijama, bugarska je država sada privatnicima prepustila upravljanje državnim tvrtkama i regulatornim tijelima koje određuju cijene koje privatnici plaćaju, legalizirajući tako uz monopol i otvoreni sukob interesa, a sve dakako uz izgovor zaštite slobode tržišnog natjecanja.