rad
Kosovo
vijest

Porast zelenašenja na Kosovu

Foto: AFP / Armend Nimani

Predstavnici kosovskih poduzetnika požalili su se nedavno na sve izraženiji trend ilegalnih zajmova na koja su prisiljena tamošnja poduzeća, preciznije, na zelenašenje. Kao razlog navode iznimno visoke kamatne stope na kredite u bankama, daleko najviše u regije, kao i vrlo rigoroznu proceduru i uvjete za dobivanje kredita kod kosovskih banaka. Iako su i na crnom tržištu kamate prilično visoke, i pritom lišene bilo kakvog pravnog okvira i regulacije njihovih oscilacija kao i naplate, zbog lake dostupnosti i brzine realizacije kredita poduzetnici se uza sve rizike ipak odlučuju na taj korak. No, kako upozoravaju njihovi predstavnici, radi se o praksi iznimno štetnoj za cjelokupnu ekonomiju, pa i društvene odnose općenito, i mole državu da intervenira i spriječi širenje trenda.

Oglasila se i država, odnosno glasnogovornik kosovske policije, naglasivši da je policija iznimno angažirana po tom pitanju, da su već obavljena neka uhićenja i da se operacije istraživanja mnogih slučajeva vrše diljem zemlje. Otprilike tu i doseg državne intervencije staje jer bi sve ostalo impliciralo snažniji politički iskorak u vidu nacionalizacije banaka i promjene kreditne politike, ili barem osnivanja vlastite razvojne banke koja bi pokušala potaknuti domaću ekonomiju. S obzirom na političku i ekonomsku situaciju u tom protektoratu, ali i šire, te mjere spadaju u sferu znanstvene fantastike.

Rast zelenašenja nije faktor koji uništava kosovsku ekonomiju i društvo već simptom uništene ekonomije i društva. Kosovski bankarski sustav je zapravo oligopolna struktura u kojoj dominiraju tri najveće banke i prema mnogim indicijama visoke kamatne stope su plod kartelnog dogovora. I tu se radi o zatvorenom krugu: visoke kamatne stope domaćim poduzećima uništavaju domaću ekonomiju i povratno opravdavaju svoju visinu rizikom koji nosi kreditiranje unutar devastirane ekonomije. Tako se neminovno uspostavlja uvozna ovisnost na kojoj banke zarađuju kreditirajući aktere u tom segmentu ekonomije. Dok se ne promijeni osnovni razvojni smjer zelenašenje i slični primjeri štetnih društvenih praksi neće nestati.