Novo redovito mjesečno istraživanje političkih preferenci “biračkog tijela” u Hrvatskoj, naziva CRO Demoskop, održano u periodu od 30.9. do 3.10., ne odudara pretjerano od tendencija registriranih u prošlomjesečnom istraživanju. Koalicija predvođena SDP-om približava se u postotnim bodovima onoj tzv. Domoljubnoj, predvođenoj HDZ-om. Također, i dalje na nacionalnoj razini (što se vjerojatno ne podudara sa stanjem u pojedinim izbornim jedinicama) ne postoji treća politička opcija koja prelazi parlamentarni prag od 5%, dok je izlaznost nešto veća od 50%.
Kao što smo naveli u komentaru prethodnog istraživanja, ovi rezultati prije potvrđuju “dubinsku polarizaciju” političkog prostora, na one koji u izborima vide šansu za reprezentaciju svojih interesa (a HDZ i SDP se smatraju jedinima infrastrukturno i logistički opremljenima za realizaciju tih interesa) i na one koji su odustali od stranačke reprezentacije kao političke poluge za ostvarenje svojih interesa, nego što se radi o ideološko-vrijednosno polarizaciji kako se to nastoji predstaviti u gotovo refleksnim manirama notornih političkih analitičara.
Uvjerljivosti te teze svjedoči i naizgled suprotni skromni trend koji je obilježio ovomjesečno istraživanje. Naime, na treće mjesto i tek neznatno ispod parlamentarnog praga sa skupljenih 4,7% podrške popeo se Most nezavisnih lista pod vodstvom metkovskog gradonačelnika Bože Petrova. Iako su pojedini komentatori požurili konstatirati kako je rastu Mosta prvenstveno pridonijela akvizicija Drage Prgometa, bivšeg zamjenika predsjednika HDZ-a i predstavnika tzv. umjerene desne struje, čini se prije da se radi o još jednom u nizu pokušaja razdrmavanja stranačkog duopola koji isplivava stidljivo nakon što su se ostali u ispuhali u već uobičajenom ritmu.
Aritmetika i moral u službi “političke higijene”
Ako su do sada neuspješno političku scenu nastojali promijeniti kapitalisti “koji ne ulaze u politiku radi novca jer ga već imaju” poput Borisa Mikšića ili Željka Keruma i “buntovnici” koji su zasnivali svoje konfuzne programe na reprezentaciji zapostavljenih političkih vrijednosti poput ORAH-a ili obespravljenih poput Živog zida, vrijeme je da svoj politički kapital iskušaju oni koji zastupaju politiku očišćenu od “politike”, zasnovanu na jednostavnoj aritmetici, moralu i europskim fondovima. Okupljeni u koaliciji Most nezavisnih lista, osokoljeni uspjesima na lokalnim izborima prvenstveno u dalmatinskim gradovima na kojima su pobijedili dugogodišnje gradonačelnike poput Jamba u Metkoviću, sada pokušavaju sličan uspjeh ponoviti i na nacionalnoj razini.
Ideološka, politička i ekonomska proturječja nezavisnih “malomišćanskih” lista već smo analizirali na ovom mjestu u tekstu Deana Dude pa ćemo se nakratko osvrnuti samo na manevarski prostor ove predizborne dinamike. Jednadžbom SDP=HDZ i predodžbom da se ključna pitanja o razvoju Hrvatske temelje na antagonizmu uhljebi vs. radišni, moralni i visokoobrazovani pojedinci, Most je definitivno uspio zahvatiti sentiment prisutan kod nezanemarivog broja birača pažljivo uzgajan marnim radom portala poput Indexa, ali i zasnovan na realnoj razlici u socijalnoj sigurnosti između zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. No, dok ta promašena perspektiva koja u obzir ne uzima ni osnovna proturječja kapitalističke dinamike i miješa uzroke i posljedice, može osigurati kontinuitet na lokalnom nivou zbog neposrednijih mjera koje se mogu poduzeti, na nacionalnom će nedvojbeno postati talac ekonomskih i klasnih odnosa koje zanemaruju.
Predodžba o tome da zamjena klijentelizma meritokracijom može poboljšati ekonomsku i političku atmosferu u zemlji može trajati onoliko dugo dok realnost još jednom ne potvdi da su klijentelizam i korupcija i učinak ekonomske ovisnosti i instrument održavanja vlasti na kapitalističkoj periferiji. Stranački duopol može se jedino dugotrajnije prodrmati politikom klasne reprezentacije koja se ne oslanja higijenske metode i moralne parole.