Odluka o primanju Bugarske i Rumunjske u Šengenski vizni režim opet će se čini se, odgoditi. Ova je točka, naime uklonjena s dnevnog reda sastanaka ministara unutarnjih poslova EU koji će se održati krajem ovog tjedna. Kako piše novinar Sofia Globe-a Clive Leviev-Sawyer za Nezavisnu balkansku izvještajnu agenciju IBNA bugarska vlada više je puta izrazila nadu da će se na ovom redovnom sastanku ministara unutarnjih poslova EU razgovarati barem o djelomičnom primanju Bugarske u Šengen, tj. da će barem zračne granice biti uključene u Šengen, ako ne već i kopnene.
No, umjesto toga, na sastanku će se čini se, govoriti samo o izbjegličkoj krizi i kontroli granica EU. Na posljednjem sastanku EU veleposlanika nije bilo moguće postići konsenzus po ovom pitanju. Jedna od izlika za odugovlačenje ove odluke je prenatrpan raspored sastanaka pitanjima vezanima za vanjske granice EU i kontrola izbjegličke krize. Rumunjski mediji skeptični su po ovom pitanju te smatraju da odluka o primanju ovih zemalja u Šengen neće biti donesena niti u 2016, kada nakon Luxemburga predsjedanje EU preuzima Nizozemska koja je uložila veto na pristup Rumunjske Šengenu. Premijer Rumunjske, Victor Ponta kazao je kako je kako sumnja da bi Rumunjska mogla biti primljena u Šengen tijekom Nizozemskog predsjedanja jer se Nizozemci od samog početka protive pristupanju Rumunjske Šengenu. No, Nizozemska i dalje uklanjanje veta uvjetuje “pozitivnim izvještajima” po pitanju reforme pravosudnog sustava, rješavanja korupcije i unutarnjih poslova. Nizozemska nije jedina EU zemlja koja se protivi pristupu Rumunjske Šengenu, tu su još Njemačka i Francuska, stoga je za očekivati da ova odluka doista neće biti donesena u skorije vrijeme.
Poluge pritiska
Kako je logiku ovog pitanja za Bilten objasnio Florin Poenaru, “premda je Rumunjska na formalnoj razini zadovoljila sve uvjete za članstvo u Šengenu, ono joj je ipak odbijeno zbog političkih razloga”. Prigovori koje su neke zemlje članice uložile na pristup Rumunjske i Bugarske zapravo nemaju nikakve veze sa samim Šengenom, piše Poenaru koji naglašava da je “još 2010. godine Europska komisija zaključila je da je Rumunjska ispunila sve svoje obveze te ostvarila pravo na pristup Šengenu, te bi trebala postati njegovom punopravnom članicom”. Tome usprkos, “Rumunjskoj je članstvo u konačnici ipak odbijeno dok ne riješi probleme s korupcijom i dok njeno sudstvo ne počne u potpunosti pravilno funkcionirati. Bez pokušaja negiranja problema s korupcijom u Rumunjskoj, antikorupcijska retorika oduvijek se koristila s ciljem discipliniranja ove zemlje te osiguravanja njezinog podređenog položaja u odnosu spram EU”, smatra Poenaru.
Elaborirajući svoju poziciju, Poenaru dalje objašnjava kako bi u slučaju da korupcija doista ima veze sa Šengenom iz viznog režima morale biti izbačene Italija i Luxemburg te dodaje kako se zapravo radi o paničnom strahu zemalja Šengena od “nekontroliranog priljeva rumunjskih Roma i stanovnika iz Moldavije koja nije članica EU. Rumunjska ima status granične EU zemlje te kao takva također ima i zadaću zaštite vanjskih granica tvrđave. Od Rumunjske se, dakle, očekuje da ispuni svoju ulogu psa čuvara”.