Prema nedavno završenom Izvještaju o tehničkoj pomoći Međunarodnog monetarnog fonda koji se bavi analizom javne potrošnje, postoje dokazi o neefikasnom korištenju sredstava u slovenskom zdravstvenom sustavu. Iako su, kako priznaje MMF, svi znanstveni indikatori (poput prosječnog trajanja života, stope mortaliteta dojenčadi itd.) vrlo pozitivni, dobro zdravstveno stanje u zemlji analitičarima međunarodne financijske institucije služi kao uvjerljiv dokaz da ima dosta mjesta za “povećanje efikasnosti”, odnosno za smanjenje javnih izdvajanja za zdravstvo.
Naime, kako se navodi, slovenska potrošnja je “30% veća nego u zemljama sa sličnim prosječnim trajanjem života”. MMF međutim ne kaže eksplicitno odnosi li se to na apsolutne brojke ili je riječ u udjelu u proračunu, iako ostatak izvještaja sugerira da je riječ upravo o odnosu unutar ukupne javne potrošnje. Izvještaj je također šutljiv oko toga s kojim konkretnim zemljama uspoređuje Sloveniju te koliko one troše u apsolutnom iznosu i u odnosu na broj stanovnika, koji su njihovi zdravstveni rizici itd… U tom smislu alarmantni podatak o “30%” znatno više skriva nego što otkriva o slovenskom zdravstvenom sustavu.
Dok metodologija kojom je utvrđena “prevelika potrošnja” ostaje sasvim nejasna, MMF je puno eksplicitniji oko rješenja koje sugerira za ovaj navodni problem. Uz pohvalu dosadašnjim rezovima u bolničkoj potrošnji i smanjenju izdavanja lijekova na recept, ono što prema financijskoj instituciji nedostaje je veći udio privatnog sektora u liječenju koji bi pomogao eliminirati probleme kao što su previsoke plaće i “povijesno velikodušno zdravstveno osiguranje”. U tom smislu, umjesto analize javne potrošnje, izvještaj prije ostavlja dojam tobože objektivnog ekonomskog izgovora za buduće privatizacijske poteze slovenske vlade, svim metodološkim nelogičnostima unatoč.