Makedonija posljednjih dana bilježi najveći broj ulazaka izbjeglica od početka izbjegličke krize. Dvadeset tisuća ljudi koje je u posljednja dva dana ušlo u Makedoniju nastavilo je svoje putovanje prema zemljama zapadne i sjeverne Europe koje su njihovo krajnje odredište. Makedonske nadležne javne službe upozoravaju kako su njihovi kapaciteti rastegnuti do krajnjih granica. Prema informacijama s terena policija više ne gubi vrijeme izdajući trodnevne tranzitne vize velikim skupinama izbjeglica koje u zemlju ulaze preko južne granice s Grčkom. Nakon kratkog odmora, izbjeglice se autobusima prevoze dalje prema Srbiji.
Do prije nekoliko dana prosječno je u zemlju ulazilo od dvije do sedam tisuća ljudi. Makedoniji je za aktivnosti vezano uz migracije dostupno otprilike 24 milijuna eura institucionalne pomoći putem pretpristupnih fondova Europske unije. No, dostupnost, iskoristivost i korisnost ovih fondova različite su stvari. Navedena se sredstva primarno moraju koristiti za aktivnosti granične policije, poput obnove graničnih policijskih kućica, zatim za sprječavanje krijumčarenja ljudima i jačanje policijskih kapaciteta za strožu kontrolu granice.
Makedonski predsjednik Gjorge Ivanov komentirajući ovu situaciju kazao je kako Europska unija ne čini dovoljno da ravnomjerno podijeli teret izbjegličke krize
“da je EU na vrijeme integrirala regiju koja izbjeglicama služi kao koridor, situacija bi bila znatno drugačija, a odgovornost bi bila pravednije raspoređena.
Dodatnih 17 milijuna pomoći
Europska komisija objavila je odobravanje dodatih 17 milijuna eura pomoći Makedoniji i Srbiji uoči jučerašnjeg sastanka ministara unutarnjih poslova zemalja članica i partnerskih zemalja zapadnog Balkana. Deset milijuna odobrenih sredstava namijenjeno je jačanju kapaciteta dviju država za prihvat i smještaj izbjeglica i kontrolu granica, dok je preostalih 7 milijuna planirano za humanitarnu pomoć. Na spomenutom jučerašnjem sastanku kritizirao se izostanak suradnje po pitanju izbjegličke krize između Hrvatske, Srbije i Mađarske. Zašto ista kritika nije upućena i nedostatku suradnje Francuske i Italije kad je Francuska zatvorila granicu u blizini talijanskog grada Ventimiglia, nakon čega je talijanski premijer Matteo Renzi upozorio na svoj plan B kojim je planirao izbjeglicama dati šengensku vizu od 6 mjeseci ukoliko EU ne pronađe adekvatno riješenje krizi koju izaziva zatvaranje granica.
I kriza i problemi koje zatvaranje granica uzrokuje u međuvremenu se i nekoliko mjeseci kasnije i dalje nastavljaju. HRT izvještava o situaciji na terenu u Srbiji, kazavši kako volonteri s terena javljaju da su u registracijskim centrima u Srbiji velike gužve i da situacija nije dobra. Migranti s vlakovima dolaze iz Makedonije u Srbiju gdje se u izbjegličkom kampu u Preševu moraju registrirati i tu nastaju najveće gužve. Što zbog lošeg vremena, što zbog velikog broja migranata, što zbog premalog broja registratora i volontera situacija na terenu je zabrinjavajuća.
Povodom jučerašnjeg sastanka na ministarskoj razini oglasio se i hrvatski ogranak inicijative Izbjeglice Dobrodošli! koja se protivi zatvaranju granica i uspostavi kritičnih točaka – tzv. “hot spotova” jer takva mjesta podrazumijevaju zadržavanje ljudi protiv njihove volje što je nehumano i politički neprihvatljivo. Umjesto zatvaranja granica i strože kontrole vanjskih granica te kontrole granica zemalja koje graniče s EU Inicijativa poziva sve države da osiguraju sigurne kopnene, morske i zračne koridore kojima bi izbjeglice mogle lako stići do željene destinacije. Siguran prolaz važan je i radi sprječavanja krijumčarenja i svakodnevnih smrtnih slučajeva. Konsenzus o nužnosti stvaranja koridora već postoji među balkanskim zemljama stoga je moguće očekivati da će ove zemlje vršiti pritisak na EU da otvori tražene koridore.