Grčki sociolog i ekonomist Nikolaos Antonakakis nedavno je predstavio rezultate svog višegodišnjeg istraživanja provođenog pri univerzitetu u Portsmouthu u Engleskoj koje se bavilo korelacijom između tzv. politika štednje i stope samoubojstava na europskoj periferiji, javlja IBNA. Istraživanje koje je dalo empirijskog utemeljenja problemu na koji su proteklih godina upozoravali mnogi, očekivano je izazvalo veliki interes u zemljama čijim su vladama nametnuti strogi programi “štednje” te u kojima se neuspjeli programi ekonomskog oporavka kroz “rezove” dodatno zaoštrili socijalne tenzije. Odnosi se to osobito na Grčku, u kojoj je tijekom 2011. i 2012., u periodu najoštrijih “rezova”, broj samoubojstava porastao za 35%.
I dok su profesionalne udruge za mentalno zdravlje i ranijih godina upozoravale na rastuću epidemiju samoubojstava i depresija, posljednje je istraživanje osobit naglasak stavilo na vezu između sudbina pacijenata i ekonomskih politika. Tako je u najvećoj skupini osoba koje su u Grčkoj počinile samoubojstvu u godinama “štednje”, muškarcima starijim od 65 godina, porast broja samoubojstava izravno povezan sa najdramatičnijim smanjenjima mirovina, tvrdi Antonakakis. No iako rjeđa u apsolutnim brojkama, samoubojstva mladih muškaraca bilježe najdramatičniji rast u odnosu na godine prije “štednje”. Njihov glavni uzrok, zaključak je istraživanja, je stopa nezaposlenosti mladih od preko 50% i ukidanje mreže socijalne zaštite.
Kako objašnjava Antonakakis, dokazana korelacija između porasta stope samoubojstava i ukidanja javnih socijalnih servisa predstavlja važan, iako do sad potpuno ignorirani aspekt “bolnih rezova” koji bi valjalo uzeti u obzir kada se procjenjuju ekonomske štete i koristi od sličnih programa.