Mjesec dana otkako je američka Agencija za zaštitu okoliša otkrila da su softveri zaduženi za emisiju stakleničkih plinova u Volkswagenovim i Audijevim automobilima s dizel motorima frizirani, izrađuju se procjene o posljedicama ovog skandala na ekonomije Istočne Europe u kojima se proizvode autodijelovi ove firme. Tako se u Rumunjskoj očekuje ekonomski pad od 0,3 do 0,5 posto BDP-a jer su čak 4 od 10 autodijelova koji se proizvode u u toj zemlji namijenjeni izvozu u Njemačku. Izvoz autodijelova iz Rumunjske samo u Njemačku čini ukupno 3 posto rumunjskog izvoza. Prema analitičarima Erste banke, ukoliko skandal ostane limitiran samo na VW dizel motore, ne bi trebao imati značajniji utjecaj na autoindustriju u srednjoj i istočnoj Europi. No, ukoliko se slično friziranje softvera otkrije u drugim motorima i kod drugih autoproizvođača skandal bi mogao imati negativan efekt na sve ove ekonomije, a prema spomenutoj analizi, mogao bi potrajati do implementacije novih tehnologija.
Zemlje srednje i istočne Europe prošle su godine proizvele oko 4 milijuna automobila od čega čak jednu trećinu pod VW brendom što uključuje Audi, Škodu, VW, Porsche i Seat. Dislokacija proizvodnje autodijelova sa zapada na istok događa se već duži niz godina. Jeftinija cijena proizvodnje u istočnim zemljama zasnovana na nižim plaćama, osim što je dovoljno primamljivi oblik redukcije troškova, također služe i kao mehanizam pritiska na plaće i radne uvjete u zemljama zapadne Europe. Kako je to jasno numerički sažeo Audijev izvršni direktor Rupert Stadler: “radna satnica u Mađarskoj košta 13 eura, u Njemačkoj košta otprilike 40 do 52 eura, dok u Bugarskoj i Rumunjskoj satnice oko 5 eura i niže.” Tako se prema podacima iz 2014. broj automobila proizvedenih u Rumunjskoj povećao za 21 posto, odnosno za 400.000 automobila, što je globalno promatrano najveće povećanje u svjetskoj autoindustriji. Korištenje jeftine radne snage istočne Europe u konačnici rezultira rastom profitne margine u ovoj industriji za 10 posto. Prema podacima Udruge europskih autoproizvođača (ACEA) 3 milijuna ljudi u Europi izravno je zaposleno na izradi automobila dok sa kooperantima ukupan broj ljudi koji ovise o ovoj industriji dosiže 13 milijuna.