U nedjelju su u Bugarskoj održani lokalni izbori te paralelni referendum o uvođenju elektroničkog glasovanja. Očekivano, rezultati lokalnih izbora potvrdili su dominaciju vladajuće koalicije desnice. Prema još nepotpunim podacima, najveća stranka (Građani za europski razvoj Bugarske, GERB) osvojila je oko 35% glasova, njegov partner Reformski blok oko 10%, dok su dvije opozicijske stranke, Socijalistička stranka te Pokret za prava i slobode osvojili svaki oko 15%. Također, mnogi gradovi još čekaju drugi izborni krug kako bi potvrdili svoje gradonačelnike. Ono što je bilo manje očekivano je drama koja se razvila proteklih dana oko samog procesa brojanja glasova.
“Jedna je žena umrla prilikom brojanja glasova”, objavili su bugarski mediji već u ponedjeljak ujutro. Vijest se, srećom, pokazala lažnom, ali može dobro poslužiti kao ilustracija panike koja se razvila oko stanja u sportskoj dvorani Armejec gdje se prebrojavaju glasovi izbora u Sofiji. Iako se, s obzirom na ankete, očekuje još jedna sigurna pobjeda gradonačelnice Jordanke Fandakove iz redova GERB-a, službene potvrde još nema, s obzirom na sporost prebrojavanja za vrijeme kojeg nekoliko stotina zaposlenih ne smije napustiti dvoranu koja je “zapečaćena”. Ta je situacija izazvala nezadovoljstvo i navodno zdravstvene probleme brojnim brojačima.
Iznevjerena očekivanja
Iako su izborna komisija i sofijske hitne službe kategorički demantirali napise o “kaosu” prilikom brojanja glasova, oni su vladi poslužili prvo da se ponudi da “pomogne” komisiji u brojanju glasova, a zatim i da zahtijeva ostavku komisije koja upravo analizira rezultate izbora. Osim za pritiske vlade na komisiju, situacija je iskorištena i za zagovor uvođenja elektroničkog glasovanja. Ta je glasačka metoda već nekoliko godina na agendi liberalnih aktivista koji je vide kao način da se olakša glasovanje oko dva milijuna Bugara koji su posljednjih nekoliko godina odselili u Zapadnu Europu te – implicitno – oteža glasovanje najsiromašnijima i najmanje obrazovanima.
Referendum o tom pitanju, održan istodobno s lokalnim izborima, je samo djelomično uspio. Naime, za uvođenje je glasovalo oko 74% izašlih birača, no oni predstavljaju tek 27% ukupnog biračkog tijela, što znači da rezultati nisu obavezni, već samo konzultativni za parlament. Istodobno, od dva milijuna “europeiziranih” Bugara na radu u inozemstvu koji su u liberalnim interpretacijama trebali postati prevaga u bugarskom političkom životu, na izbore i referendum ih je izašlo svega 30 tisuća. Obje informacije predstavljaju loše vijesti za one koji su referendumom htjeli eliminirati izborni utjecaj lokalnih političara koji socijalnim politikama “kupuju glasove nepismenih”.
U međuvremenu im je stigla i treća – izborna je komisija objavila kako objava konačnih rezultata kasni jer je elektronički sustav brojanja glasova pretrpio hakerski napad, zbog čega se moralo pristupiti ručnom brojanju dok se koordinacija odvija telefonima.