Više od 600.000 čistača i čistačica zaposlenih u talijanskim bolnicama, staračkim domovima, školama, fakultetima, tvornicama i uredima ovog petka (13. studenog) organizirali su jednodnevni štrajk jer poslodavci odbijaju kolektivno pregovaranje o plaćama i uvjetima rada. Zajednički štrajk organizirali su sindikati FILCAMS-CGIL...
PREGLED ČLANAKA: po autoru
Sindikalni izazovi u medijskom sektoru
Diljem Europe je pod izlikom tehnoloških promjena i zahtjeva tržišnog natjecanje prilično kompromitiran radni status novinara. Donosimo pregled nepovoljnih trendova, ali i učinkovitih sindikalnih odgovora. Kada sam upisivala studij novinarstva početkom 2000-ih puno ljudi mi je govorilo da je zaposlenje u medijskom sektoru neizvjesno jer vrlo brzo nastupaju promjene kako u tehnološkom, tako i u […]
Bankari protiv “radničke aristokracije”
Nova normalnost je sintagma kojom se već mjesecima nastoje “pripitomiti” sve one životne promjene na koje nas je pandemija prisilila. Jedna od tih promjena je i rad od doma. Veliki broj ljudi je uslijed epidemioloških mjera urede i slične radne prostore zamijenio stanom u kojem žive. Ta je reorganizacija rada pokrenula brojne...
Rodne kvote i klasna nejednakost
Budući da je pandemija korona virusa dodatno pogoršala položaj žena na tržištu rada, Europska komisija u ožujku ove godine najavila je da pokreće petogodišnju strategiju za rodnu jednakost čiji je cilj uvesti obavezne kvote za žene u odborima kompanija zbog vrlo sporog napretka po pitanju rodne jednakosti. Diljem EU žene čine oko...
Oštar pad zapošljavanja mladih u EU
Od prvog kvartala 2020. godine, europsko tržište rada bori se s posljedicama pandemije korona virusa. Mnoge države članice EU uvele su mjere poput skraćenih radnih sati ili financijske podrške poduzećima koje su, kako smo pisali, uspjele ublažiti posljedice izbijanja pandemije, u prvom redu smanjiti broj otkaza koji bi se bez njih dogodio....
Ministri nas malo zezaju
Netom nakon pobjede na izborima u srpnju novi/stari ministar financija Zdravko Marić je najavio novi krug porezne reforme koja bi dodatno pridonijela, kako standardna fraza glasi, “poreznom rasterećenju poduzetnika i građana”. Osnovne značajke novog kruga rasterećenja prvenstveno se tiču snižavanja dviju postojećih poreznih...
Za transparentnost plaća
Europska konfederacija sindikata (ETUC) objavila je vlastitu direktivu o transparentnosti plaća, u znak protesta zbog kašnjenja Europske komisije koja je trebala objaviti svoj prijedlog jučer (4. studenog), na Europski dan jednakih plaća. Predsjednica Komisija Ursula von del Leyen obećala je da će obavezujuće mjere o transparentnosti plaća...
Nova direktiva za povećanje minimalnih plaća u EU
Europska komisija predložila je Direktivu EU kojom bi se osiguralo da svi radnici/e u Europskoj uniji primaju minimalnu plaću koja omogućava pristojan život. S tim ciljem, Komisija od država članica traži da koriste određene indikatore za mjerenje prikladnosti minimalnih plaća i da se pobrinu da je barem 70% radnika pokriveno kolektivnim...
Apel za produženje mjera pomoći radnicima u EU
Trenutno je gotovo 16 milijuna ljudi u EU nezaposleno, a Covid-19 kriza toj je brojci pridonijela s 2 milijuna friško nezaposlenih osoba od početka ožujka 2020. Svi radnici bili su suočeni s potencijalnim rizicima, ali u većini članica EU osobe koje su i prije izbijanja krize bile u lošijoj ekonomskoj poziciji – osobe s nižim...
Nakon pljeska: medicinske sestre traže bolje uvjete rada
Ni nakon što je pandemija dovela u prvi plan dugogodišnje probleme s kojima su suočene medicinske sestre, nema ni riječi o dugoročnijim mjerama koje bi rad u tom sektoru mogle učiniti podnošljivijim. Kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Kada je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) 2020. godinu proglasila godinom medicinskih sestara i primalja, namjera je […]
Utjecaj pandemije najveći za radnike s nižim prihodima
U istraživačkom tekstu “COVID-19 labour effects across the income distribution” Eurostat donosi prve eksperimentalne rezultate istraživanja veze između utjecaja pandemije korona virusa na tržište rada i distribucije prihoda u 2020. godini. Općenito, rizik od gubitka prihoda i siromaštva varira među dobnim skupinama, ekonomskim...
Nove mjere za deregulaciju rada
Ekonomske mjere za spašavanje radnih mjesta koje je ove jeseni donijela hrvatska Vlada ponovno ne nude radnicima nikakvu realnu socijalnu zaštitu. Kao i one proljetos, i ove imaju agendu koju Hrvatska dosljedno provodi tridesetak godina. U jeku novog vala pandemije koronavirusa, Vlada RH je prošli tjedan predstavila redefinirane Mjere za “očuvanje radnih mjesta”. Navodnici su […]
Kako mjerimo radikalnost?
Društveni se život u Hrvatskoj posljednjih dana uglavnom vodi oko pitanja prihvatljivosti, ekstremnosti i takozvanih psiholoških granica. Koliki broj zaraženih može podnijeti zdravstveni sustav, a koliki anksioznost čitatelja “prijelomnih vijesti”? Kada ustaša prestaje biti domoljub, a postaje ekstrem? Kada predsjednik gubi...
Dvostruko dno
Još ovoga proljeća ekonomisti su raspravljali koje bi slovo abecede bilo najprikladnija vizualna ekspresija dinamike recesije koja neminovno slijedi. Prevladavalo je slovo “V” kao izraz dramatičnog pada i brzog povratka na predrecesijske razine. Bilo je tu i onih koji su se služili nekim kompleksnijim formulama i prvenstvo davali...
Radikalizacija rafinerijskih radnica
Nakon 18 dana štrajka glađu njihovih muških kolega, “štafetu” su preuzele radnice rafinerije u albanskom gradu Balšu. Radikalnost njihove borbe samo svjedoči užasnoj situaciji u kojoj se nalaze i politički upravljanoj ekonomskoj katastrofi koju je njihova kompanija doživjela. Dok je u cijelom svijetu godinu obilježila pandemija koronavirusa, mali albanski industrijski grad Balš svjedočio je najdugotrajnijoj […]
Poslovi, a ne pripravništvo!
Europski sindikati podržali su Europski parlament u zahtjevu da se zabrane neplaćena pripravništva i da se investira u kvalitetne poslove za mlade u kontekstu rastuće nezaposlenosti. Taj je zahtjev dio rezolucije Parlamenta u kojemu se od Europske komisije zahtijeva poboljšanje paketa mjera “Garancija za mlade” (Youth Guarantee)....
Tko su ekonomski pobjednici pandemijskog perioda?
Premda je prošlo više od pola godine od izbijanja pandemije koronavirusa još ne postoji konsenzus o najučinkovitijoj metodi suzbijanja njegova širenja. Neslaganja su prisutna i u znanstvenoj zajednici, pogotovo oko pitanja adekvatne statističke obrade, ali i prirode samog virusa. S obzirom na to da situacija iziskuje promptnu reakciju...
Sve više ekonomski neaktivnih
Dok se često govori o izgubljenim radnim mjestima i povećanju stope nezaposlenosti kao posljedici krize izazvane pandemijom korona virusa, u pozadini ostaje jedan problem koji je i veći jer ostavlja dugoročnije posljedice od privremene nezaposlenosti. Radi se o naglom povećanju broja ekonomski neaktivnih osoba – radno sposobnih osoba koje...
Kako živimo pola godine nakon pojave virusa?
Eurofound (Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta) je objavio rezultate ankete Living, working and Covid-19 koja je provedena u travnju i u srpnju 2020. sa ciljem dobivanja uvida u neposredne ekonomske i društvene učinke pandemije. Fokus ankete su učinci pandemije na rad, rad od kuće, financijsku situaciju i ukupno...
MMF: kejnzijanizam za bogate, štednja za siromašne zemlje
Otkako je Kristalina Georgijeva došla na čelu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pojavile su se brojne špekulacije o promjeni političkog smjera navedene organizacije. Tome je pridonijela i sama Georgijeva, kako prethodnim djelovanjem tako i izjavama kojima je u pitanje dovodila samorazumljivost isključivo tržišnog puta u blagostanje,...