Već neko vrijeme se kao legitimni dio žanra jadikovki oko stanja u hrvatskoj ekonomiji javlja ovakva usporedba: gori smo čak i od Rumunjske i Bugarske! Pribjegavaju joj poslodavci i ekonomski analitičari, a omiljena je i među medijskim urednicima koji u njoj vide priličan klikbejt potencijal. Nitko od njih u njoj ne vidi šovinistički...
PREGLED ČLANAKA: po autoru
Uljanik: istarski div na koljenima
Štrajk kakav su priredili podjarmljeni i revoltirani radnici brodogradilišta Uljanik zbog neisplate srpanjske plaće, pulske ulice nikada nisu vidjele. Unutar zidina škvera već sedam radnih dana nema zvukova bušenja, štemanja i varenja…
Sudovi u Hrvatskoj zabranjuju štrajkove, ali mijenjaju razloge
Kada je početkom mjeseca Županijski sud zabranio najavljeni štrajk u Croatia Airlinesu, ta je odluka izazvala brojne komentare i veliko nezadovoljstvo. Odluka o sudskoj zabrani štrajka u nacionalnom avioprijevozniku tada je, kako su prenijeli mediji, pravdana strahom od "velike...
Kraj razvojnog modela Centralne Europe?
Višegradske su zemlje u posljednje vrijeme postale svojevrsni sinonim za netrpeljivost prema migrantima. Premda u tim trendovima ne zaostaju ni zapadni susjedi, redovito smo u europskim medijima mogli čitati o skandaloznim izjavama političara u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj. Tim se izjavama uobičajeno prišivalo i sve veće...
Ko šteluje minimalac u Srbiji?
Kao i svake godine u avgustu, pored letnjih vrućina, dodatno se temperatura podigne usled najave sindikata o povećanju minimalne plate u Srbiji…
Kada se radnici bore protiv vlastitih prava
Tijekom svoje prošlogodišnje istočnoeuropske turneje, francuski predsjednik Emmanuel Macron skrenuo je pažnju na rastuće razlike u ekonomskom razvoju između zemalja kao što su s jedne strane Bugarska i Rumunjska, a s druge zapadnoeuropske zemlje, i predstavio to kao očitu posljedicu…
Hrvatska: propast sindikata ili početak na novim osnovama?
Značajni događaji na sindikalnoj sceni u Hrvatskoj često su popraćeni upečatljivim brojkama. Recimo, 2010. godine sindikati i sindikalne središnjice prikupili su preko 700 tisuća potpisa za raspisivanje referenduma o novom Zakonu o radu. Iako se radilo o inicijativi koja je…
Sindikati: najslabija karika bh. radničkog pokreta
Iako se na web stranici Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine navodi da su ciljevi njihovog djelovanja usmjereni na zaštitu radnika i radnica, povećanje zaposlenosti, borbu protiv siromaštva itd., odavno je jasno da je ova organizacija sama sebi postala svrha…
Radnici bez organizacije, sindikati bez članstva
Recept prema kojem se početkom tranzicije u Jugoistočnoj Europi ponovno uvodio kapitalizam često se opisuje terminom “šok terapije”. Riječ je, barem u teoriji, o nagloj liberalizaciji i razmontiranju sustava socijalne sigurnosti…
Proletarizacija albanskog seljaštva
Povijest albanskog sela presudno su obilježile dvije agrarne reforme. Prva je sprovedena 1946. godine, kada je nakon rata za oslobođenje od nacističke okupacije vlast preuzela Komunistička partija (kasnije Partija rada), a druga 1991. kada je ista stranka…
Prohujalo s tržištem: slučaj maline i višnje u Srbiji
Već tradicionalno, prošlog mjeseca se u Srbiji ponovo odvijala borba između proizvođača voća i hladnjačara oko otkupnih cijena. Nikad manja ponuđena cijena otkupa, koja se kretala između 50 i 80 dinara po kilogramu maline, nagnala je malinare na proteste…
Rumunjska poljoprivreda: društvena važnost, ekonomska beznačajnost
Prema statistikama Eurostata za 2016. godinu, u Rumunjskoj se nalazi gotovo trećina ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava u cijeloj Europskoj uniji, odnosno njih otprilike 3,6 milijuna. U Francuskoj ih je, usporedbe radi, svega oko pola milijuna…
Budućnost sela i seljaštva u regiji
Jedna od stvari koje su proteklih dvjestotinjak godina najviše obilježavale balkanski poluotok nesumnjivo je bio izrazitije seljački karakter njegovog stanovništva, barem u odnosu na sjeverne i zapadne dijelove Europe. Prave industrijalizacije u većini zemalja praktički nije bilo do 1945…
Kako poljoprivreda doprinosi klimatskim promjenama?
Tlo je podcijenjeni faktor koji također doprinosi klimatskim promjenama, odnosno zagrijavanju planeta, kazala je programska direktorica WWF-a Andrea Khol gostujući na dvodnevnim (10. – 11. jula) javnim konzultacijama Europske komisije održanim na Sveučilištu u Bruxellesu. Slično kao s oceanima i ledenjacima, koji čuvaju velike...
Borba za naselje
Naselje Stepa Stepanović se nalazi u beogradskoj opštini Voždovac. Izgrađeno je početkom ove decenije na mjestu nekadašnje kasarne 4. juli koja je kasnije nazvana prema srpskom oficiru s početka 20. veka. Izgradnju dvadeset i sedam zgrada sa približno 1500 stanova za oko 13.000 stanovnika i pratećim objektima, te njihov plasman na tržište..
Sven Marcelić: Tito je Dalmatincima omogućio da upoznaju Adama Smitha
Ljetna sezona u pravilu otvara gotovo uvijek iste rasprave o turizmu i njegovoj važnosti za Hrvatsku, prečesto zanemarujući njegove učinke na lokalnu zajednicu izvan sezone. O tome i drugim aspektima turizma u dalmatinskim gradovima razgovarali smo sa Svenom Marcelićem, sociologom i docentom na Odjelu za sociologiju na Sveučilištu u Zadru koji je doktorirao na temi regionalnog […]
Dolina Neretve: problem razdružene poljoprivrede
Dolina Neretve izvrstan je mikroprimjer potencijala i problema prisutnih u hrvatskoj poljoprivredi, a ujedno na vrlo jasan i nedvosmislen način demonstrira nužnost dugoročnog planiranja i kolektiviziranja individualnih interesa bez kojih je nemoguće osigurati trajnu održivost poljoprivredne proizvodnje na bilo kojem području…
MMF i BiH: upitna isplata iduće tranše zajma
Prema javljanju različitih novinskih izvora, predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) mogli bi uskratiti iduću tranšu zajma Bosni i Hercegovini u iznosu od 150 milijuna konvertibilnih maraka. Naime, zabrinuti su za stanje javnih financija s obzirom na nedavne odluke vlada Federacije BiH i Republike Srpske. Vlada entiteta sa sjedištem...
Birokratska caka: Hrvatska zemlja visokog dohotka
Hrvatska je službeno postala zemlja visokog dohotka, u statistikama Svjetske banke. No, ne radi se o realnom rastu dohodaka, nego o birokratskoj caki ove međunarodne financijske institucije koja je promijenila klasifikaciju zemalja po primanjima snizivši prag za zemlje visokog dohotka na 12.055 američkih dolara bruto nacionalnog dohotka po...
Nepriznavanje Kosova: srpski porezni problem
Nevjerojatan, ili sasvim očekivan problem pogađa srpsku Poresku upravu, a time i javni proračun ove zemlje. Kako institucije Republike Srbije Kosovo promatraju kao vlastiti teritorij nema zabrana za registriranje ili preseljenje srpskih firmi na Kosovo. Međutim kada se jednom registriraju tamo, postaju nedostupne srpskim institucijama i lako...