Sve glavne željezničke postaje u Rumunjskoj sada imaju barem po tri šefa stanice, jednoga za infrastrukturne operacije, jednoga za putnike i jednoga za teretni promet, umjesto samo jednog, kao što je bilo slučaj prije restrukturiranja…
PREGLED ČLANAKA: po autoru
MMF ‘poharao’ Srbiju
“Sada je pažnja usredsređena na to da ovo što smo uradili održimo, malo još pojačamo, sa šest do sedam hiljada do kraja ove godine, ali je fokus na tome da se poboljša način i organizacija rada”- riječi su kojima je ministarka za državnu upravu i lokalnu samoupravu Kori Udovički najavila 7000 otkaza do kraja godine...
Statistička prebrojavanja i političke bitke
Jedna od najčešćih prigovora bugarskih poslodavaca je onaj o ljudima koji “ne žele” raditi, što se dokazuje činjenicom da, unatoč visokoj nezaposlenosti, mnoga radna mjesta ostaju nepopunjena…
Kad država “obeštećuje” investitore
Krajem prošlog tjedna bugarski premijer Bojko Borisov i ministrica energetike Temenužka Petkova na zajedničkoj su konferenciji za medije objavili kako je nedavnom odlukom arbitražnog suda u Parizu bugarska nacionalna energetska kompanija NEK dužna podružnici ruske kompanije Rosatom isplatiti odštetu od preko pola milijarde...
“Nacionalna cesta” pod stranom koncesijom
Nikada sasvim dovršena autocesta koja je trebala povezivati glavni grad Albanije, Tiranu, sa susjednim Kosovom, uskoro bi se trebala naći pod privatnom koncesijom. Sama cesta je zapravo veliki projekt započet još krajem 1990-ih godina, a njezin je cilj bio ublažavanje prometne izolacije Kosova koje je u tom periodu ulazilo u...
Nogometni dekor klasne borbe
Kontinuirani prosvjedi i štrajkovi protiv reforme radnog zakonodavstva koji već tri mjeseca diktiraju politički život u Francuskoj dočekali su i Europsko prvenstvo u nogometu. Jučer se tako na ulicama brojnih francuskih gradova odigrala nova runda prosvjeda praćena štrajkovima, prvenstveno u transportnom sektoru kao npr. u Air Franceu, ali...
Kandidat za mandatara ili komentar političke klime?
Čim se ime Zdravka Marića, trenutnog ministra financija u hrvatskoj Vladi, pojavilo među kandidatima za novog mandatara, krenulo je vaganje utega njegova bekgraunda…
Bugarski manjkovi radne snage
Bugarska će morati uvoziti radnu snagu kako bi nadomjestila već postojeće manjkove u mnogim sektorima. Da Bugarska gubi radnu snagu, desetak je godina stara vijest, no promijenio se njegov primarni uzrok. Dok su ranija istraživanja pokazivala starenje populacije kao uzrok radi kojeg bi se ova zemlja nakon 2025. godine mogla naći sa značajnim...
Dobri ljudi iz MMF-a
Povodom završetka četvrte revizije lani sklopljenog tzv. stand-by aranžmana iz predostrožnosti vrijednog 1,2 milijarde eura, danas su u Beograd došli predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) na čelu sa šefom misije Jamesom Roafom. Odmah će danas krenuti i tehnički sastanci, dok su oni “politički”, s predstavnicima...
So, lešinari i evrointegracije
Solana “Bajo Sekulić”, nekadašnja žila kucavica ulcinjske ekonomije, danas predstavlja kompleksnu tranzicijsku priču o “lošoj” privatizaciji te sukobu ekonomskih i ekoloških, privatnih i javnih interesa…
Antikorupcijski obrati
Temeljita novinarska istraga zaključila je da su dezinficijensi koje su koristile bolnice diljem Rumunjske znatno razrijeđeni, katkad deset puta ispod nominalne vrijednosti. Umjesto da ubijaju klice i bakterije ta su dezinfekcijska sredstva zapravo poticala njihovo širenje…
Europsko nogometno prvenstvo kao poluga u klasnoj borbi
Kao glavni izazov u organizaciji nadolazećeg evropskog nogometnog prvenstva u Francuskoj nametnulo se preveniranje terorističkih prijetnji, pogotovo s obzirom na to da je novembarski napad u Parizu uključivao i neuspješne detonacije bombi na Stade de Franceu prilikom prijateljske utakmice između Francuske i Njemačke. No, čini se da je...
Novi put svile: lijepe poruke bankara
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u suradnji s međunarodnim bankarskim grupacijama koje djeluju na Balkanu pokreće novu kreditnu liniju tešku milijardu eura, a namijenjenu firmama malog i srednjeg poduzetništva Zapadnog Balkana (primarno Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji) s ciljem podizanja konkurentnosti za...
Čije su reforme?
U jednom od brojnih javnih nastupa, komentirajući društvenu situaciju u Grčkoj, Janis Varufakis je ustvrdio kako spominjanje reformi u Grčkoj ima isti efekt kao pozivanje na demokraciju u Iraku. Ljudi istog trena trče u zaklon. Iračani dobro znaju da međunarodno inzistiranje na poštivanju demokracije i ljudskih prava nije ništa drugo nego precizan signal da će uskoro padati bombe i bolje im je da pronađu najbliže sklonište…
Zakon o strancima: kriminalizacija solidarnosti, diskriminacija radnika
Saborski Odbor za zakonodavstvo, Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo te Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u srijedu raspravljaju o Konačnom prijedlogu Zakona o strancima u kojem se suprotno stavovima i primjedbama iskristaliziranima kroz provedenu javnu raspravu kriminalizira humanitarno pomaganje...
Jalovo koncesijsko “krpanje rupa”
Novi zakon o koncesijama, koji je u Bugarskoj stupio na snagu početkom mjeseca, formalno je opravdan potrebom usklađivanja s europskom "Direktivom o...
Zatvorski sustav u Makedoniji: različita pravila za bogate i siromašne
Punih je mjesec dana prošlo otkad je predsjednička odluka o pomilovanju preko 50 vladinih dužnosnika i njihovih suradnika optuženih za korupciju uzrokovala val protesta širom Makedonije…
Kreativne i kulturne industrije: prelijevanje iz šupljeg u razno
Premijerno izdanje Mjeseca kreativnih i kulturnih industrija započinje danas, traje skoro šest tjedana i do 21. juna zagrebačkoj će publici – prema najavi organizatora – predstaviti…
Novim radnim mjestima do smanjenja ekonomske neaktivnosti
Hrvatska je u prosjeku u 2015. godini imala čak 1.704.000 ekonomski neaktivnih, a radno sposobnih osoba, pokazuju novi rezultati Ankete o radnoj snazi Državnog zavoda za statistiku. Pritom je broj ekonomski aktivnog stanovništva tek nešto veći od neaktivnoga i iznosi 1.898.000 osoba. To znači da stopa ekonomske aktivnosti iznosi niskih 52,7...
Koncesije nad prirodnim bogatstvima protiv interesa stanovništva
Već dvadesetak godina, veći dio obilnog albanskog rudnog bogatstva nalazi se pod stranim koncesijama, uglavnom za sasvim simboličku naknadu državi, tzv. rudnu rentu. To se odnosi na naftne zalihe, koje inače čine najveći kopneni izvor tog energenta u Europi, ali i rudnike zlata, srebra, bakra, kroma i nikla koji su također značajni u...