Sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća Milan Kundera je objavio zapažen esej naslova “Tragedija Srednje Europe”. Tim je esejom, kojem ne nedostaje rasističkih tonova, optuživao Zapadnu Evropu da je ostavila svoju sestru Srednju Europu na milost i nemilost Rusima i komunistima. Kako esej odzvanja u današnjem političkom kontekstu? Nedavno je u dobi od 94 godine preminuo […]
PREGLED ČLANAKA: po autoru
Na kauč zbog turista
S početkom turističke sezone dobar dio lokalnog stanovništva seli iz centara gradova na periferiju, ili migrira u manje poželjne dijelove vlastitih nekretnina dok turistima prepuštaju ostatak. Proveli ljeto na kauču zbog turista ili ne, lokalci se guše u gužvama, zagađenju i podivljalim cijenama. Svake godine ljeto zamiriše istom mješavinom mora, znoja i bljuvotine turista, a […]
50 nijansi nasilja
Protesti u Beogradu, započeti nakon dve velike tragedije, traju već devet nedelja. Među demonstrantima je došlo do manjeg zamora materijala, što uz početak perioda letnjih odmora, ima za posledicu manji broj ljudi na skupovima. Na poslednjem protestu okupio se najmanji broj ljudi do sada. U međuvremenu su organizatori najavili...
Policija na steroidima
Policijske snage u BiH značajno premašuju europski prosjek, ali to im nije jedina “prednost”. Na razini kantona uvode se zakoni po kojima će policija odlučivati što je to “lažna vijest”, a izdašno se investira u opremu – od helikoptera do oklopnih vozila – koja pokazuje jasan trend militarizacije. I građanima sugerira da im je bolje […]
Bijeda osobnog iskustva
U nemilosrdnoj utrci za pažnjom javnosti i novcem oglašivača vlasnici i urednici medija koriste raznolika sredstva i taktike. Pritom se uglavnom ne mari previše za status standardnih novinskih žanrova, vrsta i rubrika. Među “žrtvama” namjere monetizacije naše pažnje našla se tako i tradicionalna novinska vrsta: intervju. Nisu...
Draga, povećao sam nejednakost!
Nejednakost u prihodima već desetljećima neprekidno raste u gotovo svim dijelovima svijeta. Prema nedavnom istraživanju, globalna nejednakost ista je kao na vrhuncu zapadnog imperijalizma početkom dvadesetog stoljeća. Koncept društvene homogamije, odnosno tko s kime stupa u brak, vjerojatno nije prvo što pada na pamet u objašnjenju ovog...
Ništa nije bilo sigurno u proljeće ’91.
Prema uvriježenom narativu koji diktira hrvatski politički život, zbivanja pred sam rat bila su uvertira u neizbježno: samostalnu Republiku Hrvatsku. Osvrnemo li se samo na zapisnik sjednice Vrhovnog državnog vijeća, savjetodavnog tijela Predsjednika RH, od 8. lipnja 1991., održane, dakle, nakon referenduma, lako ćemo ustanoviti da su čak i tada druge opcije i dalje bile […]
Reportaža sa Sutjeske: Puna srca i čista obraza
U subotu se na Tjentištu obilježila 80. godišnjica Bitke na Sutjesci. Marko Kostanić u svom reportažnom debiju donosi priče s putovanja do odredišta i sa samog obilježavanja na kojem je bilo nekoliko tisuća ljudi. Kako se prožimaju priroda i povijest, a kako povijest i sadašnjost? Mobitel mi je zazvonio u kasnim večernjim satima petka: “- […]
Zašto smo zaboravili lokdaune?
Bez obzira na osobne afinitete kad je riječ o procjenjivanju povijesne vrijednosti vlastitih iskustava, zajedničko iskustvo pandemije i lokdauna svima je pružilo osjećaj sudjelovanja u historijskom događaju. I neovisno o političkim čitanjima poteza vlada diljem svijeta rijetko tko je dovodio u pitanje prijelomnost trenutka. I svi smo...
Provizija za pristojnost: društveni ugovor Plenkovićeva mandata
Posljednjih nekoliko tjedana hrvatski se društveno-politički život odvija gotovo pa u striktnoj domeni kućnog reda. Danima smo tako slušali o kolapsu upravljanja Zagrebom jer trava nije pokošena. Gradonačelnik Tomislav Tomašević opravdavao je tih 10-15 centimetara trave viška prekomjernom količinom padalina u svibnju i nedostatkom...
Medikalizacija ženskog iskustva: “Ti moraš ići na svoj porod kao da ideš u bitku”
Danijela Paska doktorandica je na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru i u sklopu svog doktorata provodi kulturno-antropološku analizu javnih politika reproduktivnog zdravlja žena. Prošlog tjedna održala je predavanje na Institutu za...
Teško da se ovako nešto moglo desiti igdje prije nego u Norveškoj
Analitičke reakcije hrvatske kolumnistike na tragediju na Vračaru mahom su bile sklone dijagnosticiranoj neminovnosti samog događaja. Na nacionalističkom dijelu spektra zločin je proistekao iz srpstva ili Srbije kao takve, a na onom drugom posezalo se za jednako analitički kratkovidnom Čehovljevom dramaturgijom. Neki me dan drug upita kako to da Hrvatska nije proglasila dan žalosti za […]
¡Venceremos, Gajnice!
Zaštićen s dva grmića i par obližnjih hrastova, u Gajnicama je skriven spomenik s natpisom: “Drugu Salvadoru Allendeu, čileanskom predsjedniku, borcu za slobodu i demokratska prava naroda Čilea i Latinske Amerike, ubijenom u vojnofašističkom udaru 11. rujna 1973. godine.” Iako Allendeova ulica nije preživjela devedesete, zahvaljujući ovoj spomen ploči Zagreb još stoji uz bok brojnim […]
Zbogom predjugoslavenstvu!
Ulaznicu u hrvatski medijski prostor članci znanstvene i stručne provenijencije zasluže uglavnom ako im je tema usko vezana uz povijest ovdašnjeg 20. stoljeća. S obzirom na to da ta povijest i dalje predstavlja pozamašan dio političkih sukoba i prepirki, članci koji se njome bave mogu unaprijed odustati od bilo kakvih pretenzija na...
Groblje radnika i seljaka
Na bolničkom groblju na zagrebačkim Oranicama do 1976. godine pokopano je najmanje 3.500 ljudi – kako pacijenata tadašnjeg Zavoda za umobolne Stenjevec, tako i siromašnijih radnika i radnica bolnice. Zadnjih pola stoljeća groblje u praksi služi kao kvartovski parkić, a grobovi iz kojih rastu grmovi i stabla zrcale društveni odnos prema mentalnom zdravlju. Jedna od […]
Rijaliti protiv sistema vrednosti: vrtuljak moralisanja i uslovi proizvodnje
Masovne pucnjave u Srbiji ponovo su pokrenule javne rasprave o rijaliti televiziji. Ona zauzima povlašteni status u interpretaciji uzroka zločina, a njeno ukidanje ili reguliranje centralni zahtjev masovnih protesta. Tim povodom se vraćamo u 2015. godinu i podsjećamo na tekst Ivana Velisavljevića na temu. Tada su ideološke uloge bilo nešto drukčije podijeljene, ali odnos kapitalizma […]
Heroji naknadne pameti
Vlada Republike Hrvatske službeno je proglasila kraj pandemije i omogućila tako formalne uvjete za stvaranje famozne povijesne distance. Iza sebe, dakle, imamo zaokruženu povijesnu epizodu koju sada možemo analizirati, prosuđivati postupke i raditi različite bilance. Međutim, prve reakcije više liče na obračun s osobnim biografijama nego...
Tumačenja su simptom, a ne događaji
Pored svih ostalih brojnih sloboda koje su trebali donijeti raspad takozvanih realnih socijalizama i delegitimacija marksizma, istaknuto mjesto zauzimala je i epistemološka sloboda. Više nismo bili zatočenici krutih formula koje svijet objašnjavaju krajnje redukcionistički. Mogli smo si priuštiti čari kompleksnosti: historija se više nije...
Djeca ne zaslužuju kvazisociološke nekrologe
Jeziva tragedija koja se jučer dogodila u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” na beogradskom Vračaru izazvala je opće zaprepaštenje, ali i inicirala nebrojena tumačenja koja su nastojala sami događaj dovesti u vezu s općim stanjem u društvu. Nema ništa ljudski sporno u takvim reakcijama: normalna je potreba da se shvati...
Povijest kao formula za budućnost
Uoči skorašnje obljetnice oslobođenja Zagreba od fašizma možemo ustvrditi da je nova gradska vlast učinila korak dalje u politici sjećanja i ispunila prazne rituale konkretnijim sadržajem. No, zasad je upitno hoće li ostvariti daljnje institucionalne korake. O političkim horizontima takvih koraka i kapacitetima povijesti za formuliranje budućnosti piše Karlo Držaić. Ima nešto više od godine […]